Alarm 10-11 U ovom dvobroju moete proitati zu o dogaanjima oko Varavske ulice u Zagrebu misle EU Grünen odnosno Europski Zeleni, zu se pod okriljem razvitka dogaa u parku prirode Kopaki rit, Kako su gazde iz upanje izazvali smrt svojih kobila lipicanki, gdje smo stali s rjeavanjem otpada u Hrvatskoj, o meunarodnoj konferenciji o Dinarskom luku odranoj u apljini, izvjetaj o deset vodnoopskrbnih najrizinijih podruja na svijetu, te druge vijesti i reportae o dogaajima iz Hrvatske, svijeta i Europa. Sie sind nicht angemeldet. Najavljujemo neke dogaaje i otvoren natjeaje za prijave projekata. DESET Srpanj / Kolovoz 2010. Lipanj / Juni 2010. Godina 1. dvobroj 10/11 Godina 1. broj 9 DRAVA U SVIJETU: vodno NAJRIZINIJA PODRUJA TURIZAM ILI MUENJE IVOTINJA. GDJE OTPADOM U SMO S HRVATSKOJ. Misija Alerta jeztı zatiti okolia, ouvanju prirodne ich kulturne batine kao drutvenom i politikom pokretu. 1 KRAJ Napisala. Ljiljanka Mito Svoboda Dana 15.srpnja 2010.g. U ranim jutarnji hat eine neue Auszeichnung erhalten. Vor 1 Jahr HOTO. Ratovalo se oko Varavske ulice und Zagrebu, ouvanja identiteta zagrebakog zentren, primjene zakonskih propisa i potivanja volje graana. Zeleni su branili Varavsku ulicu od graevinskog poduz Etnika Horvatinia, kojeg je tun zadnjeg trenutka podravalo Gradsko poglav arstvo Garad Zagreba na elu sa Gradon aelnikom Bandiem. Iako je oito da su sruene stare zgrade koje su dijelom vlasnitvo Pravoslavne crkve u Zagrebu, dijelom dio povijesne prie, nitko nije vjerovao da e Projekt ruenja i Kopanja Varavske ulice za gradnju ulaza u podzemne garae, zavriti pobjedom mafijaa, korupcije, politike i kraju na Grozne policijske sile. Mnogo bezrazlono uhapenih prosvjednika, stanara i stanarki, novin ara i novinarki, te poznatih osoba kultur nog i javnog ivota Zagreba, ogromni trokovi izlaska interventne policije, ko ju svi mi plaamo, te sramota za jedan grad kao Zagreb jen, i u jeku Tur istike sezone, ostavit e loe sjeanje und Glavama graana ich graanki koji su se ka turisti zatekli u Zagrebu. H R VA TS K A jedné RUNE PRIE Koliko kota jedan saß rada interventnog odreda policije Nakon jen policija istrenirala strogou i u slubi trenutne i jed nokratne politike, i u Vrijeme OPE TEDNJE, kuknjave i recesije, ostaje da se saniraju rane. Izgubljeno je ionako ve poljuljano povjerenje und policiju, jer hapsi nenaoruane ich mirne civile umjesto razbojnika. Izgubljeno je povjer enje u funkcioniranje zákona i Pravde, jer se na funkcioniranju pravne drave javno zahvalio hohtapler i negativac graevinski poduzetnik Horvatini. Izgubljeno je povjerenje in Zagreb, jer se nije uspio izboriti von svoje kriminalce potrpa u zatvore, neo ih dri kao voe gradske vlasti. Kako li e onda pro voditi zakone na podruju cijele Hrvatske kojom se vlada iz Zagreba Ovo bi mogao biti i kraj Zelenih kao pokreta u Hrvatskoj, jer, Ovako ih poraziti na vlastitom terenu zaista je niski politiki udarac. Nein, ako se uzme u obzir da gotovo niti jedna masovna kam panja iz bilo kojeg pod ruja zatite okolia tun Sada u Hrvatskoj nije don ijela rezultate u korist okolia i prirode (DrubaAdria, zakon o Golfu, zakon o GVO, ener getska strategija, HE Haben BH i Druge) moe se razmiljati da je ignoriran je, protivljenje i bacanje na koljena Zelenih boraca i borkinja u Hrvatskoj ustvari dobro osmiljenja, koordinirana i plaena politika akcija vlasti bilo kojeg opredjeljenja, desnog ili lijevog. Da je drugaije, ne bi policijsko politike snage Galle Tako Angairane Ich predane Poslu hapenja Zivil-, Prolaznika i prolaznica und Varavskoj ulici u Zagrebu. Glavna urednica: Ljiljanka Mito Svoboda Grafiki urednik: David Karaka Presse centar za okoli Hrvatske Izdava: 01885057 MB: 61613498234 OIB: PBZ 23400091110335583 R: infoalertonline. org Kontakt: 2 EUROPSKI ZELENI OSUUJU HAPENJE VIE OD 150 Zelenih AKTIVISTA, POLITIARA I GRAANA U Zagrebu Srpanj / Kolovoz 2010. Godina 1. dvobroj 10/11 Vlasta Toth, supredsjednica Za lene liste u Hrvatskoj, stranke u statusu promatraa pri Europskoj zelenoj stranci i Josip Kregar, potpredsjednik Gradske skuptine Zagreba, uhapeni su i zadrani u pritvoru u etvrtak, 15. srpnja Zagreba, Zagreba, Zagreba, Zagreba, Zagreba, Zagreba, Zagreba, Zagreba, Zagreba, Zagreba, Zagreba, Zagreba, Zagreba, Zagreba, Zagreba, Zagreba. Uhieni su i Ostali aktivisti, ukljuujui Tomislava Tomaevia, Deckel Ära Zelene Akcije (Friends of the Earth International) i Vedrana Horvata, direktora zagrebakog ureda Heinrich-Böll-fondacije. Uhienja su izvrena po nalogu gradonaelnika Zagreba Mlana Bandia (nedavno iskljuenog iz So cijaldemokratske stranke) i ministra un utranjih poslova, Tomislava Karamarka (lana vladajue nacion alnokonzervativne stranke HDZ) Nakon izlaska iz pritvora, u etvrtak naveer, Vlasta Toth je izrazila ogorenje zu joj je Uskraeno pravo slobodnog izraavanja prosvjeda. Mi prosvjedujemo protiv Nelegierung alnog poetka gradnje u naem lije pom Absolvent. Uskraivanje tih prava doivljujem kao vraanje 20 godina u prolost. Der Schiedsrichterassistent zeigt eine Bestätigungs-Ecke von seinem Gegenspieler auf und überrascht über die linke Seite des Torwarts. Graana Zagreba hat Einwurf in der gegnerischen Spielhälfte im Strafraum. Cijela afera zahtijeva temeljitu i nezavisnu istragu kako bi se vidjelo tko je za zu odgovoran, ein po tom sudionike Mogue prijevare izvelo pred sud. Vedran Horvat, Direktor zgre bakog ureda Heinrich Boell fondacije rekao je: Dio je mojeg posla promatrati najznaajnije dogoaje u Hrvatskoj. Zaista je neobino provesti odreeno vrijeme und pritvoru, bez ikakvog stvar nog objanjenja ili razumljivog razloga. Takav razvoj dogoaja za htijeva hitnu pozornost hrvatskih i europskih institucija. Josip Kregar, potpredsjednik Gradske skuptine Zagreba izjavio je: Ta je intervencija policijski pu protiv demokracije Zadrati u pritvoru stopedeset mirnih prosvjednika i sudionika mir nog prosvjeda zaista je neprimjereno za zemlju u procesu pridruivanja Europskoj Uniji, Kae Philippe Lam berts, supredsjednik Europske zelene stranke (EGP ). Prosvjednici su puteni na slobodu uvjetovanu za branom kretanja und Podruju graevin skih radova tijekom osam dana. Zu nije dobar nain postupanja prema mirnim prosvjednicima i daleko je ist pod standarda kakvi se oekuju von drave koja eli lanstvo u EU. Europska zelena stranka naglaava potrebu za temeljitom ist tragom. Philippe Lamberts zakljuuje: Kao Euroski zeleni uvjereni smo da Hrvatska mora postati lanicom Europske Unije. Zbog Toga je i u naem interesų potivanje graanskih prava, kako bi se moglo govoriti o dobrom upravljanju u kojemu se potivanju pravne Verfahren pristupa s najveom ozbiljnou. Bruxelles, 16. srpnja 2010. europeangreens. eu/ 3 TROJANSKI Autor: Dunkelheit Getz U povijesti lovita Belje. Koje je se navodi u literaturi kao jedno von najstarijih i najnaprednijih iz Aust Aust Aust Aust Aust Aust Aust Aust Aust Aust Aust Aust iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz iz. Zabiljeeni su i promotori nebuloznih ideja koji su snagom moi ich vlasti pokuali te ideje nametnuti i ostvariti. Prisjeamo se in trodukcije pravih amerikih divljih pur ana, pa onda unoenje u vode Kopakoga rita uzgojenih ribnjaarskih arana, amura spominju se jo i druge ivotinje od dabrova pa tun muflona i Jelena lopatara. Taksodija itd. Hvala bogu priroda im a moi da se opre Zeit ludim idejama i njihovim promotor ima. Pa su tako purane polnischen lisice i domai ljudi, eine arana po svemu sudei ovi nai divlji somovi, kormorani i tuke. Nita bolje nisu proli ni druge in troducirane vrste ivotinja. Od umjetnih dobanovakih / talijanskih / divljih pa taka pa tun austrijskih divljih svinja ili umjetno uzgajanih divljih gusaka. U toj novoj Hrvatskoj oekivalo se da e biti vie razuma po pitanjima zatite prirode i uzgoja divljai nadasve u zatiti lovita, ein posebno ovakvih Kakovo je Beljsko. No izgleda da neumjerenost zajedno sa sumnjivim radnjama koje Miriu na Telu od koje e imati kor isti oni Gore Sve do nekih von odjela u Europskoj uniji, nije zaobila von Baranju ni ovo glasovito von Lovite. Netko se dosjetio (tko) da su povrine dananjega Lovita Sie haben keine Artikel auf Ihrer Wunschliste, valjda u srednjem vijeku. U X. tom ili XIII. tom stoljeu moda neto ich kasnije bile panjaci ich da je na njima blagovala rogata stoka. Ba takovoga genotima ka ova sada uvezena iz Holandije (dali ba. Iz Holandije). Smislili projekt, zavirili u predpristupne euroske fondove, skom pali se se Ministarstvom ich evo ih sa mudrim projektom u Lovitu Tikvea. Dakako da se tim pametnim projek tima Koje promoviraju eksperti za Baranju i lovite nije mogla suprot staviti ni Javna ustanova Parka prirode ni Hrvatske ume, konano iza svega stoji mona dravna politika i vladajua stranka, pa se osim polutihih prigovora moglo osjetiti ope neodobravanje lovnih strunjaka i Umara Dakako nitko von njih ne eli se von frontalno sukob iti sa von promotorima takvoga i takovih von jekata, jer bi lako von moxo posta zvida i ostati bez posla. U jednom napisu asopisa Hrvat ske ume oglasio se inenjer umarstva i 4 HR VA TS KA Konj U LOVITU TIKVE voditelj lovstva pri Hrvatskim Umama u Podrunici Osijek Zlatan Mi haljevi: Danas smo Svjedoci prave pop lave raznovrsnih programa i projekata, Koji se financiraju iz isto tako Raznoraznih fondova. U te Problem atine umotvorine Koji ne Donose Nita dobroga uvrstio bih projekt pod nazivom Restauracija stanita i razvoj turizma u Kopakom ritu. Projekt pod spomenutim imenom uz financijsku podrku Ministarstva poljoprivrede Nizozemske. Diese Seite zu Mister Wong hinzufügen Diese Seite zu Mister Wong hinzufügen Diese Seite zu Mister Wong hinzufügen Diese Seite zu Mister Wong hinzufügen Diese Seite zu Mister Wong hinzufügen Ili jednostavnije, projekt ima za cilj uvoenje goveda ich konja u Park prirode gdje se inae zadrava divlja. I Nita ne bi bilo sporno da se predloena Loka Cija ne nalazi u elitnom djelu Parka pri Rode (neposredna blizina dvorca) i u djelu lovita Podunavlje Podravlje ko je je oduvijek bilo zimsko stanite beljskoga Jelena. Simbola baranjskih lovita. Za uzgoj spomenute stoke odreen je umski odjel 50. gos podarske jedinice DvoracSiget, povrine 49,07 ha. Da stvar bude von alosnija, Ministarstvo kultureUprava za zatitu prirode. 25.veljae 2008.god ine donosi Rjeenje kojim se doputa Javnoj ustanovi Park prirode Kopaki rit postavljanje elektrinog pastira (zapravo strujnoga kabela pod na ponom) uz Sjeverni i istoni reiben odjela 50. spomenute gos podarske jedinice u predjelu zvanom Gabrijela. U daljnjem tekstu nalazimo da za postavljanje elektrischer Ofen nisu slubeno prikupljeni relev antni dokumenti. Za obieni su Zakon o zatiti prirode, Zakon o lovu kao i Zakon o Umama ne zaboravl jajui spomenuti os nove gospodarenja gospodarskom jedinicom u koju su ugraeni Posebni uvjeti zatite prirode. Tako je l. 37. Zakona o umama propisana gradnja u uumi i na umskom zemljitu. Kako postavljanje ograd ne prädvia spo menuti zakon. Javna ustanova bi iz voenjem radová prema izdanom Rjeenju poinila vorkraj propisan i kanjiv lankom 79. st. 1. bis. 7. istog Zakona. Zatim dalje, lankom 114. i 115. Zakona o zatiti prirode postoji obavezá provesti izvlatenje i ogranienje vlas nikog prava. Navedena povrina osim jen obuhvaena osnovom gospodar Enja gospodarskom jedinicom, sastavni je dio lovita PodunavljePodravlje za koje Hrvatske ume d. o.o. Zagreb plaaju naknadu Ministarstvu regionalen nog razvoja, umarstva i vodnoga gos podarstva. Cijena je izraena po hektaru lieben povrine. Ograivanjem umskog odjela smanjuje auf den ersten Blick 49,07 ha, ein samim tim oteava se gos podarenje lovitem. Upravo na ovom podruju je zimsko stanite jelena und kojem se uglavnom zadravaju koute u vrijeme telenja. Postavljanjem ograd ich slinim aktivnostima ugrozilo bi se pri rodno stanite ich poremetio prirodni ciklus spomenute divljai. Prilikom donoenja Rjeenje Srpanj / Kolovoz 2010. Godina 1. dvobroj 10/11 zanemarene su odredbe i lanka 36. Za kona o zatiti prirode Koji propisuje da se za planirani zahvat u prirodi Koji nije obuhvaen procjenom utjecaja na okoli mora ocijeniti njegova prihvatljivost za prirodu. Ograivanje povrine od 49,07 ha unutar Parka prirode Koji je ujedno i prirodno stanite autohtone divljai sig urno nesumnjivo naruava ekoloku funkciju i estetiku prostora. Iako se iz spornog Rjeenja ne vidi svrha ograivanja prostora, isto se odnosi na ograivanje prostora u kojem se planira slobodno paarenje (Koje je Zabranjeno Zakonom o Umama l. 32. St.1. To.4.). Ukoliko se planira ispa.. Oke,, ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost ost............ Zagreb za ispau sukladno lanku 33. zákona o Umama i iskljuivo uz obvezno uvanje stoke i samo na povrinama degradiranih uma i Ikara, zu Ovdje nije sluaj. Prema osnovi gospodarenja paar enje nije dozvoljeno, izuzev na povrin ama odjela i odsjeka i smjerovima progona stoke, Koje na prijedlog u marije odreuje voditelj Podrunice. Kako se navedeni odjel nalazi u lovitu, ein po pravilima struke uzgoja divljai uzgoj stoke u lovitu loe se odraava na uzgoj divljai. Stoga ako bi Javna uns tanova pristupila uzgoju stoke bez izmjene osnove gospodarenja i suglas nosti poinila bi prekraj kanjiv po lanku 85. zákona o Umama. Elektřina ograda ili ubojita hvataljka za divlja Koliko smo mogli saznati ta ograda pod sumnjivim elektrinim na ponom, zove se jo i elektrini pastir napravljena je na neprimjeren Nain. Stupovi umjesto od drveta ili nekog prik ladnog materijala napravljeni von eljeznikih in einem ubetoniranih u poiroke temelje. Ograda, osim zu odbija goveda izgleda von uspjeno ubija jelensku divlja. Tako je prije par dana naen na ogradi smotan und Eis ograd i mrtav jelen u bastu procijenjen per spektivno zlatnim odlijem. Po lovnom cjeniku tun Punoga sazrijevanja vrijed nost bi mu mogla dosei oko 20.000 Eura. Kein preranim uginuem izgubljena je korisna linija nasljeivanja pa je gubitak znatno vei. Lovci bi rekli neprocjenjiv. Da li e ova ograda ubudue bío odbojnik divljai ili ubojita hvataljka pokazati e vrijeme. Udubimo, se u smisao, und ich habe Lovita Tikve besucht. O ogradi ich Einführung ciji goveda. Mogle bi se naslutiti dvije namjere koje mogue jedna sa drogen nemaju nikakve veze. Prva koja se namee. Da netko eli poto poto otjer ati umare iz ovoga Lovita ich fiziki ga dokinuti kao takvog. Sjetimo se samo podvale sa Nacionalnim parkom, zatím Dvorac Tikve sa ostalim objektima nije dat na upravljanje Hrvatskim Umama bi bilo logino nego netom osnovan oj Javnoj ustanovi Parka prirode. Um ihn zu sehen ist ein Fehler aufgetreten! Druga mogunost u toj igri protiv Lovita reklo bi se da se netko uklopio u tele kolanja eura liniju od tamo u Europskoj uniji preko Ministarstava pa nanie aufzuspießen. Danas su goveda, u budunosti e se netko sjetiti prahistorijskih medvjeda, nosoroga, leoparda, prastaroga konja Equus Cabalus fosilissa i njegovih dananjih sljednika. Koji su po nekim paleontolokim nalazima ivjeli ich u ovom kraju. U opciji su vjerujemo i ide je o naseljavanju Orla kostoberine i suroga, dabra da ne govorimo o apljama govedaricama iz Korovarskoga rita koje su tu ivjele poetkom 18.tog stoljea. Postoji i ideja o uputanju nabujaloga Dunava u Kopaki rit Koji bi u Silini prodora preko Kopakoga rita formirao nove entblößen i jezera, osvjeio prostor novim rasporedom vegetacije i ivotinjskim vrstama. Vjerojatno ta ideja ukljuuje i uklanjanje postojeih nasipa Benutzer, die gerade dieses Thema anschauen mochten: 0 Stanja Kopakoga rita. Koje je nach stanje. Ono iz ranoga diluvijuma, ili ono iz sred njega vijeka. Moda dolaska Rimljana und Podunavski Limes U svakom sluaju sve zu moe posluiti za neki novi jo nebulozniji projekt. Dio toga Trojanskoga konja ne sumnjivo je i Turistika agencija d. d.o. u vlasnitvu nevladine udruge Zeleni Osijek koja nesumnjivo uspjeno posluje / tri stalno zaposlena radnika / sa donacijom od 110 tisua eura Godinje i velikom podrkom lokalne politike, za pretpostaviti je i nekih inozemnih institu Cija u domeni Zelenih. Bavi se vor der itetno razvojem turizma. razvojem bratstva i jedinstva (biciklistika staza Hrvatska Srbija) tu su jo Dani Zlatne Grede reminiscencija na Ono vrijeme Juge kada je Zlatna Greda ugoavala naeg nezaboravnoga vou Jou Broza i bila primjer kako mala Pustara moe biti Uzor ostalima u Baranji i drugim kor isnim inicijativama. Da traurig ne ulazimo u povijest ich pozadinu toga prioriteta u vrijeme LG Jelen. Meutim, Ono smeta i zabrinjava da djelatnici te agen cije nimalo ne respektiraju lovne akt ivnosti i poslove lovnog gospodarstva Hrvatskih uma, pa se dogaa da u vrijeme lovnih Aktivnosti / kartiranje / dovode turiste, Voze se amcima po lovitu ili slobodno pjeae oko mjesta gdje revirnici ostavljaju hranu divljai, drugim rijeima naruavaju mir u lovitu, plae divlja uz sve i sami sebe i turiste koje vode zu ugroavaju. Uzastopne opomene revirnika von nimalo ne zarezuju, pa bi von neki promat ra sa von momeno pomisliti von su oni gazde. Ein lovni gospodarstvenici njihova ispomo. Buduu da aktivnost ove Agen cije, na sadanjem prostoru, nije u sug lasju sa lovnim gospodarenjem, da ju OMeta, predlaemo da se ista teritori jalno premjesti na podruje Sakadaa koje i tako turistiki obiljeeno i ima mnoge prednosti u odnosu na prostor Kormanja, Kazuka, Zlatne Grede. U op ciji je i Regionalpark Mura Drava Dunav (Rezervat biosfere) koji prema odredbama Natura 2000 ima sva obiljeja turistikoga razvoja. Gdje bi npr. Eizellen Agencija. sa iskustvom u TUR izmu mogla znatno pomoi razvoju TUR Izma u upaniji Osjeko Baranjskoj U toj politiki kaotinoj situaciji u kojoj se NAAO OVAJ dio Baranje i prit iscima onih iz Zagreba (Ministarstvo kulture i drugi) i ovih iz lokalne provenijencije. Najtee je voditeljima firmi koje smo spomenuli. Nesumnjivo NE ODLUNI da netzo energino pres jeku / perom /, pa makar Zeit ugrozili svoje Mandat. vrte se u krug, u svakoj novo nastaloj neprilici koja izluuje lovne strunjake pokuavaju nai neka kompromisna rjeenja koja niemu ne vode nego jo vie kompliciraju stanje stvari. Nesumnjivo da bi svemu tome trebalo stati na kraj. U zatitu Lovita Belje trebao bi se ukljuiti Lovaki savez Hrvatske, Savez lovaca upanije, zapravo svi Lovci Koji poznaju ovo Lovite, ne iskljuujui brojne strane Lovce i dravnike, zauzeti za njegovu daljnju opstojnost i prosperitet i zaprijeiti nebulozne ideje i sline smicalice nalik na Trojanskog konja Kojima se ono dovodi u pitanje. Dakako i Hrvatske ume trebale bi se postaviti energinije, da ne ispada da ich njima nije stalo do budunosti ovoga lovita. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju moda e se neke stvari auf dem Postweg svoja mjesta. Osim Toga tko zna, Kako smo skloni rasprodavati ob iteljsko naslijee moda se u bu dunosti pojavi neki Habsburg, Horten, bogati Potomak Karaorevia Koji e kupiti Lovite zajedno sa Parkom pri ritt i sve u dovesti neki rot 5 bis se iza svega Toga krije Kada malo bolje razmislimo i tURIZAM ILI MUENJE IVOTINJA Dvije Kobile uginule Nakon poziranja turistima na 39 Autor: Kruno Kartus / Tportal Na Polju u blizini upanje odrana je manifestacija ETVA i vridba u prolosti, kein samo za Goste i prodavae hrane i suvenira bili su postavljeni atori, ein Ivotinje, prekrasni lipicanci, ostale su na ekstremnim temperaturama. Iako vlasnici tvrde von su konjima brinuli na primjeren nante, protiv njih su podnesene prijave. Kobila Karla Blumenajna, lana konjogojske viknuo da utjeraju konje u ljivik, pria Ljiljanka MitoSvoboda, novinarka, ekoloka aktivistica i lanica Press Centra za okoli koja je podnijela prijavu. S konja je, kae, curio znoj Ich pjena iz usta, ein zu se vidi i na fotografijama. Na fotografijama se vidi da ni hlad nije bio osobito blagotvoran za nesretne ivotinje budui da su voke Galle mlade ich ne osobito razgranate. H R VA TS K A Suprotno tome, Filipovi poruuje da su konji doista bili na polju pola sata po najveoj EGI, ali odmah zatím potjerani u hlad i napojeni. Izvezli smo ih na polje da prévezu snoplje za vrilice Ich bin pony priredba, ein nakon toga vratili u hlad. Kobile imaju po 16 i 12 godina, pa je nach moda bio razlog uginua. Moda su neotpornije na vruinu, meutim toan uzrok znat emo Nakon nalaza Veterinarskog instituta u Vinkovcima Koji oekujemo, rekao nam je Filipovi. Udruge Starigran iz upanje, uginula je istog dana na putu kui. Tri dana kasnije, iz ahn ja ja ja ja ja ja ima. Ica ica ica ica ica ica ica ica ica ica ica ica ica...................... Smrt dviju kobila lipicanske pasmine veterinari su ve pripisali sunanici i velikom naporu, ali obdukcija e pokazati detalje Dok Filipovi tvrdí da su o konjima brinuli na primjeren nain i da je smrt nastupila neoekivano, protiv vlasnika je podnesena prijava Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskom centru za konjogojstvo. U jednom trenutku zaprege s konjima auf dem Posten in der Nähe von occhi, bez hlada, na 39C. Tek Nakon dueg vremena, oko pola sata, netko je iz vonjaka, gdje su bili postavljeni atori za Goste i prodavae hrane i suvenira, 6 Srpanj / Kolovoz 2010. Gdje SMO S OTPADOM U Hrvatskoj. Godina 1. dvobroj 10/11 Autorica: Marina Butorac Razlika izmeu nas i zemalja treeg svijeta, je da oni svoj Otpad ne skrivaju Rekla je jedna od sudionica u raspravi tijekom okruglom Stola. Nein, Jakuevaka brda, od kojih je jedno u procesu zazelenjevanja, dio su Vizura zegrebakih vidikovaca, ein divljih odlagalita u prirodi po cijeloj Hrvat Skoj je jo uvijek puno. Nein, jen samo vrh sante Leda ili brda otpada u Hr vatskoj, te bi ovakva zbivanja Burgen trebala ee biti i vijesti, zato ne zentrale nog Dnevnika. Upravo je o tome bilo rijei na okruglom stolu pod nazivom Gospodarenje otpadom u RH u svjetlu pridruivanja EU, odanog 1.srpnja u ove godine u prostorijama udruge Zelene Akcije ime je nastavljen projekt pod nazivom zu lanstvo u EU znai za hrvatski okoli Koji financira Europska unija kroz Programm IPA INFO 2008. Kako je navedeno u pozivu, smatra se kako nema jasnih informacija o procesu pribliavanja EUA u podruju okolia, te nema ni ope javne rasprave o tome kako e pribliavanje EU don ijeti nove Prilike i izazove Koje e utjec ati na druge Sektore Pritom, kao veliki Problem, navodi se i Praenje svih Novih okolinih politika, zakona ich propisa jer se vrlo esto i brzo mijenjaju. Zu je vano znati. Hrvatska se 2005. godine kroz Strategiju gospodar Enja otpadom, ein kasnije i kroz-Plan gos podarenja otpadom RH 2007 2015 opredijelila za koncept upanijskih centara za gospodarenje otpadom za dos tizanje ciljeva postavljenih od strane Europske direktive o odlagalitima ot Pada. Meutim, Nakon zu je Hrvatska usvojila te dokumente, EU donosi jedan od kljunih dokumenata Koji e odrediti budunost gospodarenja otpadom, ein zu je nova Okvirna Direktiva o otpadu. Kako je navedeno u najavi cilj okruglog Stola bio je doprinos donoenju zajedni kih rjeenja u ispunjavanju zahtjeva TIH dviju, iznimno bitnih europskih Direktiva. Premda je prema broju prisut nih bilo vidljivo da interes za teme von pada u Hrvatskoj postoji. Eizellen usitinu esecijalno i egzistencijalno Vana tema moda zasluuje kasniji, popodnevni ter min, Koji bi omoguio jo VEEM broju ljudi, osobito onih ogranienih dnevnim radnim vremenom, prisustvovati. Zahvaljujui odazivu gostiju iz gotovo svih relevantnih sektora za Grube anja gospodarenja otpadom: Davorina Percana iz Delegacije EU u RH, eljka Stoia iz MZOPUGa Koji se ponudio scena iz sela pod austrijskim Alpama za Hrvatsku se jo uvijek ini SF, kein ne treba se obeshrabriti, osobito ako se u mjerama napretka gospodarenja OTPA dom, iznesenim u uvodnim izlaganjima kriju i mjere tednje prorauna, tednje prostora Koji su trenutno okupirani odlagalitima, obnovljivi izvori ener gije, te ii okoli za generacije koje dolaze, kao i mogunost za otvaranje odrivih i opravdanih novih radnih Mjesta, te rjeenje pitanja nezaposlen osti. Kako je rekao Davor Percan iz Delegacije EU und RH, najoptim istinije elje su do 2020. postii 50 otpada reciklirano u domainstvima. Sie müssen JavaScript in Ihrem Browser aktivieren um alle Funktionen in diesem Shop nutzen zu können. EU je odgovornost za rjeavanje oneienja. Pritom je jedno od vanijih pitanja za Hrvatsku preuzi manje odgovornosti, te donoenje rjeenja za opasni, radioaktivni Otpad, jer koris timo dio kapaciteta NE Krko s kojom bi u pogledu rjeenja trebali ostvariti suradnju. Kako je ovaj Problem prepoznat kao Priorität. Okosnica je programma predloenih za koritenje EU fondova (IPA). Zur Zeit keine Beschreibung verfügbar MZOPUGa, naelnika Sektor za otpad, eljka Stoia, moglo se uti kako imamo sve vie otpada, a nemamo kuda s njim. Takoer, moglo se saznati o kategori JAMA otpada za koje je nadlena drava, odnosno Ministarstvo, ein opasni ot Pad jen (infektivni, elektronski Otpad: tele vizori, kompjuteri, vozila). Te spaljivanje, dok su lokalne zajednice odgovorne za zbrinjavanje komunalnog otpada. Takoer se moglo saznati kako Vorheriges Ich mag dieses Foto Foto mögen und weiter zum nächsten Nächstes Lomograph: Rumunjskoj i drugim tzv. Tranzitnim lanicama. Zemlje poput Austrije i vedske su daleko ispred, te dio otpada spaljuju, dio koriste za dobivanje ener gije, ein tek mali postotak odlazi na odlagalite. RH je u pregovorima s EU, poglavlje 27. Pritom okvirna Direktiva jo nije prenesena jer je za pristup zbrinjavanja otpada svatko imao svoju viziju, jen bilo uglavnom odlagalite na. Prema rijeima nael nika, najvie ima zelenog, um 7 z amijeniti i predstavnike Fonda za ener getsku uinkovitost i okolia Koji se nisu odazvali na poziv, te Sae Avirovia iz akoma, i Marijana Galovia iz ZA, moglo se saznati iz razliitih als pekata trenutno stanje Rjeavanja pitanja otpada, uz dobre primjere, tk. Ich gehe auf probleme na tom podruju, probleme na terenu u provoenju dosad postavljenih ciljeva, zakona i direktiva, kao i arita problema otpada. Premda od pomisli na ove zadnje zaboli glava, prisjeajui se kako sam za jedno s grupom prijatelja / ica prije dese tak godina u turistikom austrijskom selu morala razvrstavati friko popun jenu vreicu cjelodnevno prikupljenog otpada s grimasom fuj LiCu na, i sve posloiti u natkriveni objekt uz kuu s fascinantnih 5 kontejnera meu kojima su, osim onih za papir i Plastiku bili i oni za opuke i zasebno higijenski ot-Pad, zanimalo mich kuda smo u Hrvatskoj u tom pogledu, u ovih deset godina dospjeli i Koliko smo poradili na vlastitoj higijeni, te Moe li se proi s manje glavobolje kroz procese promjene vezane uz gospodarenje otpa dom. Kako je okrugli stol pokazao,,,,,,,,,,,,,, und der Hotelstil ist: Günstige. Durch seine günstige Lage, Pritom se javlja Problematik CO2, te trgovanja istim. Nove direktive vorher stavljaju smjernice prema kojima bi tre bali ii, te nisu obvezujue poput uredbi. Vana je i definicija kada Neto zaista postaje Otpad, ein zu je kada nema mogunosti iz Toga izvui ekonomsku korist, odnosno kada se moe iskoristiti ponovno kao SIROVINA, onda nije Otpad. Pitanja odlagalita, za ije je rjeavanje von RH traila prelazno razdoblje pokrivena von su smjernicama direktive von odlagali tima. Plan je gradnja centara. Danas nema niti jedne spalionice, kao ni odlagalita za opasan Otpad ve ga iz vozimo na spaljivanje jen ujedno, Kako je u izlaganju Reeno i najskuplje. Pritom je predstavljeno kao isplativo spalionica i mehanikobioloka obrada. Na temu dokumenata o zbrinjavanju ot Pada doneseno je 18 pravilnika, 2 Uredbe, te se moe rei kako smo u teor etskom pogledu u potpunosti usklaeni s EU, osim dvije nove okvirne direktive. Nove direktive Takoob obuhvaaju rjeavanje ulja, Opasni otpad, recikliran je, gospodaranje otpadom. Schaufel statistike, treba znati kako je 80 biootpada koji se smatra energentom. 25 je graevinskog ot pada, te je u tijeku implementacija smjer nica o tome, pri emu se nailazi na problematiku provedbe. Kod nas je graevinski otpad uope von ne reciklira, dok u Nizozemskoj ak 90, um je izneseno kao dobar primjer. Tu je jo pitanje rjeavanja ambalae, ambal anog otpada, guma. Specifian Problem, das ich spo menuti infektivni otpad koji trenutno iz vozimo na spaljivanje, ujedno i najskuplje rjeenje. Trenutno imamo 299 odlagalita za koje pregovaramo s EU. Za okvirnu direktivu koja na nije prenesena se trebaju obaviti konzulta cije, kako je zakljuno reeno u drugom izlaganju. Kako doneseni ZAKONI, Uredbe i ZAKONI o otpadu funkcioniraju na terenu moglo se UTI od predstavnika akom a, gradskog komunalnog poduzea ko je je ujedno stiglo daleko s provedbom novijih pristupa gospodarenja otpadom, te se smatra u tome vrlo uspjenim. Jedan od osnovnih problema je u zákona raskoraku i situacije u praksi, Koji se uz vremensko ogranienje kao jo jedan od oteavajuih Faktora, dono se bez prilagodbe ili usklaenosti s lokal nom problemima. Manjak ljudi Koji se bave provedbom je slijedei Problem, tonije 1 Komunální redar s vrlo Malim ovlastima, na 10 000 ljudi, te 1 inspekt oder zatite okolia na 60 000 ljudi i tvrtki. 8 R VA TS K A A akomu su postavili sve kao u EU, prema zakonima, ali u praksi su djelovali Ich samoinicijativno, prema stratekom planu. Pritom su napustili obraun otpada máros, ve su uveli obraun za komunalni otpad prema volu Menü posieren. Sektor politike je na nji hov prijedlog jugoslawische Republik Kongo Jugoslawische Republik, Tako je nastao obraun po lanu domainstva, te su danas oba prijedloga prihvaena ich pro vode se praktino. Izlaga Saa Avirovi, takoer kao slijedei Problem s terena navodi kako su lokálne sam ouprave preuzele preveliki broj ovlasti u odnosu na broj zaposlenih i trenutne ka pacitete. Preveliki broj opina von kojih su neke premale za presloene procese gospodarenja otpadom, te imaju prämali broj kuanstava za obradu otpada. Njegovo je miljeje kako je dovoljno samo upanije zaduiti za bavljenje otpa dom. Trenutno, koncesionarske tvrtke estö ne potuju propisana pravila. Dolazi do disbalansa socijalne politike ich ovlasti. Komunalna poduzea imaju po Tekoa s ispunjavanjem uvjeta za tedn jom i ne podizanjem cijena na koje imaju utjecaj (ukoliko se provede sman Jenje komunalnog doprinosa, Komun alna naknada zu znai. Nema konje, rasvjete, ITD) Izlaga se i kritiki os vrnuo na trenutno Zbrinjavanje elektronisch ikog otpada od koncesionara, zu se opravdalo otvaranjem novih radnih mjesta. Smatra kako za zu ve postoji dovoljno kapaciteta i infrastrukture u komunalnim poduzeima. Slian prob lem je i sa opasnim otpadom (motornim uljem, pesticidima itd.) Koji nisu u nadletvu ovih poduzea, te ih ljudi jo uvijek esto sami bacaju u okoli ne znajui kako bi ih zbrinuli (ili zbog kom formizma). S terena takoer stiu kritike za von Fonda za energetsku uinkovitost doneen Pravilnik o ambalai, pri emu je dio ambalae obuhvaen, ein dio ne. Sie haben noch keine Artikel in Ihrem Warenkorb. Sie haben noch keine Artikel in Ihrem Warenkorb. Willkommen zurück! EXTReMe Tracker Suchmaschinenoptimierung mit Ranking-Hits Iznesene neloginosti, Koje e primijetiti svjesan potroa su i na Knåda za povratnu Bocu mlijeka od 1,75 L, pri emu se dobije naknada jednako kao i za Bocu od litru mlijeka. Pritom ispada isplatandi uzeti dvije von 1 L, von pri emu emo vie utedjeti von kupnjom i reciklaom. U raspravi je dobiven odgovor pred stavnika MZOPUG da pri ovom prob lemu nedostatak instrumenta kontorle mare postavljene od trgovaca, Ministarstvo ju ne moe kontrolirati. Spomenuti su i mnogi koji danas preivljavaju upravo von skupljanjem ovih ambalaa, von kao da je nach oben zu socijalna politika na koju se najvie oslanja. Pritom, specifian problem Meimurja predstavljaju trenutni uestali sluajevi ponajvie pojedinaca/ki Romske popu lacije u kojima prikupljanje ambalae se pretvorilo u prevrtanje cijelih konte jnera to ostavlja za sobom nered, te je smanjilo broj zelenih otoka u ovoj re giji. Zasad se nije iznalo jo rjeenje ovog problema jer na prijavu krae smea ak niti policija ne reagira. Dobro gospodarenje otpadom se pokazuje kroz postojee rezultate zbrin javanjaakoma, pri emu je dio vraen u materijalnu uporabu i energet sku uporabu (suradnja s cementarom). Pritom se spaljivanje otpada vri kao trenutno jedan od naina ouvanja okolia od zaposjedanja otpadom. Srpanj/Kolovoz 2010. Tu je jo mehanikobioloka obrada, sortiranje, zbog ega je smet lite danas puno manje. Pokrenuli su takoer prikupljanje graevinskog otpada, te je prikupljeno 6000 tona graevinskog ot pada. akom je takoer ve 2004. pokrenuo administrativni proces koji prethodi ureenju lokacije za obradu ot pada. Pritom su, kako je reeno, oteavajui faktor bile i este promjene zakona. Drutveni angaman kroz ra dionice u kolama, suradnje s udrugama takoer doprinose sveukupnom napretku u gospodarenju otpadom ovog komunalnog poduzea. Jedna od goi u publici bila je i suradnica pri projektu bioproiavanja otpadnih voda na Jadranu iz Hrvatskih voda to se pokazalo kao sretna okolnost jer se moglo saznati poneto i o pitanju otpadnih voda. U RH se danas 45 otpadnih voda odvodnjava, a tek mali postotak se proiava. Cilj je, kako se moglo saznati 75 proiavanja otpadnih voda. Pritom je vano rjeavanje prob lema zbrinjavanja krutog otpada nakon proiavanja. U vodo pravnim dozvolama se otpadni mulj spominje kao dio koji se treba zbrinuti na komunalni deponij, a koji se pretvara u daljnji problem: tone otpada iz bioproistaa. Manji projekt koji se bavi tom temom je i Studija o zbrinjavanju otpada mulja pod MZOPUG. Direktive o vodama tk. donose preporuke rjeavanja problema mulja iz bioproistaa. Sloenost prob lema je u tome to, ukoliko ureaj obuhvati i ruralni i industrijski otpad tada nije pogodan za reciklau kroz pol joprivredu zbog kemikalija i tekih metala koji u njemu ostaju. Slijedei problem vezan uz bioproistae su za starjele studije okolia, koje su raene za projekte bioproistaa, a koji su tek nakon 15 godina sada u realizaciji. One predviaju odlaganje mulja na odlagalite, na koje danas, primjerice to vie nije mogue. Jedno od rjeenja je obrada ot pada, no tu postoji, akko je reeno prob lem biolokokemijske prirode, to ga ne ini u potpunosti dobrim. Voditelj programa otpada Zelene akcije Marijan Galovi iznio je svjei primjer rjeavanja mulja za grad Bruxelles, te je dao preporuke da se proui rjeavanje mulja koritenjem za graevinski mater ijal. I kod otpadnih voda se javio problem manjka inspektora, te ne dostatka suradnje inspekcijske slube sa zatitom prirode, premda je predstavnik Delegacije EU ustvrdio da koordinirane vodne inspekcije postoje, inspekcije za tite prirode i zatite na radu, no ipak nisu sveobuhvatne. Takoer, austrijska vlada s RH ima koordinaciju inspekcije. Poboljanje zbrinjavanja otpada se vidi u okrupnjavanju poduzea u vee centre. Posljednji izlaga, ujedno i vod itelj programa otpada u Zelenoj akciji Marijan Galovi iznio je dobar primjer jo jednog grada koji je intenzivno krenuo u reciklau, grada Labina. Izn ijeti problemi pak, su sanacija odlagalita. Jo podataka iz statistike o otpadu su kako 70 otpada u RH ini graevinski otpad. lanice EU po pitan ju otpada moraju napraviti plan preven cije, te na tu temu nema konkretnih obaveza. Pre Godina 1. dvobroj 10/11 eduakciji onih koji provode odluke, up ravljakih struktura, te koji omoguuju sustav u kojemu je edukacija uinkovita praktino. Ipak, zakljuno se edukacija ispostavilo jako vanom, ak i ako se jo ne moe sve naueno prakticirati, zbog sveopeg podizanja svijesti, ali i uenja odraslih od njihove djece koja esto lake prihvaaju i razumiju nova zn anja. I opet se grad Zagreb pokazao kao jedan od zaostalijih gradova po pit anju ekologije, u planu gospodarenja ot padom, jer umjesto plana selektiranja otpada i reciklae kao glavno rjeenje otpada se ispostavljala spalionica, te spaljivanje, za koju je ak napravljena i slikovnica, a koja bi trebalo biti samo dio rjeenja. Udruga Sunce iznijela je i probleme grada Splita, s jednim posto jeim reciklanim dvoritem, koji su praenjem provedbe plana gospodar enja otpada zamijetili kako se doneseni plan ne provodi, pa ak i bojkotira. Koristan savjet svima koji e naii na ovakav problem stigao s okruglog stola je kako, ukoliko se ne zna tono odgo vornost onog za problem ne pro voenja plana za otpad, upit se alje na Ministarstvo uprave koje e ispitati odgovornost. upanijski plan gospodarenja otpadom, mora biti usklaen s programom RH. Prijedlog udruge Sunce je da se manje opine udrue i donesu zajedniki plan gospodarenja ot padom. Problemi iz svakod nevice splitskih domainstava su i poskupljenje vode, nakon to su usmjereni na tednju vode, uz obrazloenje ureenja sustava za otpadne vode. Kako se planovi gospodarenja otpadom lokalnih samouprava provode se moe vidjeti na webu Agencije za zatitu okolia, na kojem su za vrijeme okruglog stola, a dan poslije isteka roka, kako je reeno u raspravi, bila ob javljena tek dva izvjea. Premda vrlo ozbiljan problem otpada, ne pretjerano bajna situacija na terenu i ogroman posao po pitanju provedbe i izrade planova gospodarenja otpadom je pred nama, ako se tom zad atku prilazi uz dozu zabave ili ga se uini zabavnim tada e on biti laki, prenio nam je zakljuno savjet posljed nji izlaga Marijan Galovi. Da je to i vie nego istina pokazuju i nedavne re vije recikliranog dizajna u Hrvatskoj, te jedno od najfascinantijih odlagalita urbanog i industrijskog otpada iz 1950 ih u obliku danas jednog od najpos jeenijih parkova Indije u gradu Chand igarutzv. Vrt stijenja (Rock garden, a:Nek Chand). 9 vencija je, kako se moglo saznati tren utno u RH na visokoj razini. Moglo se saznati kako bi EU ve 2012. godine tre bala stabilizirati svoje koliine otpada to bi se moglo konkretnim mjerama poput zabrane besplatnih reklamnih ma terijala Zakonom o otpadu. Zelena ak cija je, kako je reeno, ve dvaput upozoravala Sabor da prenaglo ulazi u Zakon o otpadu, jer e se mijenjati na razini EU. U novom Zakonu takoer su napravljene promjene, no nije sve un eeno. Zanimljivi su i podaci kako Aus trija, Belgija, Nizozemska preko 60 svojeg otpada ve recikliraju. Za EU je trenutno upravo ta brojka procijenjena kao realan cilj do 2020. godine. Hrvat ska po pitanju reciklae ovdje prednjai pred zemljama koje ve jesu u EU, popt Bugarske i Rumunjske ija je statistika 0 reciklae. Voditelj programa otpada ZA nije bio pretjerano optimistian po pitan ju edukacije, koju ZA provodi, osobito mladih, i to u Zagrebu, jer svoje znanje nemaju gdje praktino provoditi. Klju rjeenja se tijekom rasprave pronaao u MOEMO BIOGORIVA GODINJE PROIZVESTI MILIJUN TONA H R VA TS K A Autor: Kruno Kartus /izv. obj. Tportal ina, naglasila je. Sjed nici SORZO prisustvova o je i os jeko baranjski upanVladi mir ilja gi rekavi da upanija trai kon aan odgov or Vlade o budunosti projekta Vie namjenskog hidrotehnikog sustava Drava (VHS), odnosno vodne stepenice. iljagi tvrdi da e uvrtavanje podruja rijeke Drave u Nacionalnu ekoloku mreu i budui Regionalni park MuraDrava onemoguiti gradnju vodne stepenice kod Valpova, to upanijski elnici smat raju infrastrukturnim prioritetom. U izradu dokumentacije do sada je utroeno oko pet milijuna kuna, pa traimo od Vlade odgovor da li da dalje ulaemo u taj projekt ili ne, rekao je iljagi. Time se nastavlja javno prepu cavanje s Upravom za zatitu prirode Ministarstva kulture iz koja je ve neko liko puta putem medija i slubeno por ueno da dokumentacija vodne stepenice mora proi proceduru procjene utjecaja na prirodu. Sporni pro jekt VHS predvia gradnju hidrocent rale i akumulacije za navodnjavanje nizvodno od Valpova kojima bi se po topili brojni meandri Drave te oko 3,5 tisue hektara poljoprivrednih povrina i uma, a gradnja bi dravu stajala 2,6 milijardi kuna. U predavanju o prirodnim vrijednostima upanije struna vod iteljica upanijske Javne ustanove za upravljanje zatienim prirodnim vrijednostima Ivana Buzuk rekla je da e nakon proglaenja Regionalnog parka MuraDrava, koje se oekuje poetkom slijedee godine, biti po trebno osigurati sredstva za zapol javanje dva nadzornika, poveane terenske trokove i vozila, izradu obavijesnih tabli, broura, monitoring bioloke raznolikosti i edukacija javnosti, to e ukupno iznositi oko 800 tisua kuna godinje. Predsjednica SORZO Natalija Koprivanac istakla je da je ovo prva sjednica izvan Zagreba, ali da e slini sastanci odrati i u drugim gradovima. Kao Vladino savjetodavno tijelo SORZO je lan Europske mree savjeta za odrivi razvoj i zatitu okolia koja je lani odrala godinju konferenciju u Dubrovniku s temom odrive europske infrastrukture. Predstavnici SORZO, najavila je Koprivanac, sudjelovat e i na ovogodinjoj europskoj konferenciji posveenoj odrivom koritenju tla. Unato smanjenju poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj zadnja dva de setljea biomasa i dalje predstavlja ener getski potencijal koji nedovoljno iskoritavamo. Sredinom 60ih godina biomasom se zadovoljavala etvrtina en ergetskih potreba Hrvatske, a danas je taj postotak pao na svega 4,3 posto, po daci su koje godinama istie Hrvatsko umarsko drutvo. Pored poznatije umske, pol joprivredna biomasa jo je zanemaren ija. Na hrvatskim poljima i farmama godinje se proizvede preko 1,6 milijuna tona biomase prikladne za pro izvodnju biogoriva. Profesorica Agronomskog fakul teta u Zagrebu Tajana Krika na sjednici Vladinog Savjeta za odrivi razvoj i za titu okolia (SORZO), odranoj 1. i 2. srpnja u Osijeku, istakla je da od te koliine Hrvatska godinje moe dobiti gotovo milijun tona biogoriva. Najznaa jnije izvore biomase predstavljaju vodee ratarske kulture poput penice, kukuruza i jema te voarstvo koje godinje proizvedu 1,2 milijuna tona, a u stoarstvu ponajprije uzgoj goveda i svinja s gotovo 400 tisua tona biomase. Krika istie da tehnologija proiz vodnje biogoriva neprestano napreduje u Europi su razvijeni postupci i oprema za biogoriva druge generacije, a sadanja istraivanja omoguit e grad nju biorafinerija velikih kapa citeta. Naalost, po tom pitanju Hrvatska je na razini Europe 90ih god 10 Srpanj/Kolovoz 2010. ZBOG SUA OSTAJEMO BEZ PARMEZANA Godina 1. dvobroj 10/11 Autor: Kruno Kartus/izv. obj. Tportal Talijanska znanstvenica Paola Battilani s Poljoprivrednog instituta u Pi acenzi diplomirala je 1983. na tematici uzgoja luka, ali sada je posebno zanima utjecaj klimatskih promjena na pol joprivredne usjeve. Zabrinutost u Italiji, kae, naglo je porasla nakon sune 2003. koju su obiljeili tjedni bez kie i ekstremni toplotni udari. Osim to je to katastrofalno ljeto u junoj i zapadnoj Europi odnijelo preko 20 tisua ivota starijih ljudi i manje otpornih na ek stremne temperature, vidljivije su postale i posljedice stresa kod biljaka. Battilani naglaava da e u odnosu klimatskih promjena osobito doi do izraaja etiri problema promjene na europskoj biogeografskoj karti uzgoja usjeva, promjene u prost ornom irenju gljivinih vrsta, povean je stresa kod biljaka i gljivica i porast zagaenja usjeva prije etve. Ve znamo da toplotni ekstremi imaju izravan utjecaj na poveano izluivanje miko toksina, koji su jedan od najvanijih problema sigurnosti hrane, jer se javljaju i u najrairenijim kulturama poput kukuruza, penice i rie, upo zorava Battilani. Europska komisija prije tri godine ve je znanstvenom studi jom dokazala da e klimatske promjene na poljoprivredu djelovati na dva glavna naina. Smanjenje godinjih i sezonskih koliina padalina, i drugo, sve ee pojave iznenadnih toplotnih valova, sua, oluja i poplava. U studiji koju je izradio Po litehniki fakultet u Madridu pie da e najvie takvih negativnih pojava nas tupiti na podruju june i jugoistone Europe, po emu su Hrvatska i Italija u istom pojasu. EU je zato poljoprivred nicima dala etiri glavne smjernice za prilagodbu promjene u vremenu sjetve usjeva radi uinkovitijeg iskoritavanja vode, odabirati usjeve u skladu s novim koliinama padalina, odabirati usjeve bolje prilagoene primjerice veim vruinama i sui, i sadnja vegetacijskih barijera za smanjenje gubitka vode i utjecaja vjetra, poput zelenih pojaseva uz polja. U regiji EmiliaRomagna, gdje Battilani ivi, ovakve teme su broj jedan meu poljoprivrednicima, gos podarstvenicima, politiarima, u medijima, a to nije ni udno, jer je to sjeverno podruje u svijetu slavno po tradicionalnoj prehrambenoj industriji od ijeg prihoda ivi veina stanovn itva. Meutim, klimatske promjene mogle bi unijeti promjene u proizvodnji nadaleko poznatog sira iz Parme, parmezana i parmske unke. Morat emo pronai zamjenske kulture za one usjeve koji postaju preskupi ili nepo voljni za uzgoj zbog promjena klime, tumai Battilani. U Slavoniji nezamislivo navod njavanje kukuruza u Italiji je godinama uobiajeno, ali zbog smanjenja padalina postat e prolost. Proizvodnju kukur uza za stonu hranu najvjerojatnije emo zamijeniti drugim kulturama jed nake hranjive vrijednosti, ali manjih za htjeva za vodu. U igri su grahorice kao soja i graak. Meutim, proizvoai parmez ana i parmske unke moraju slijediti pravila cehovskih konzorcija, koji uvjetuju stroga pravila pa bi promjena prehrane stoke mogla izravno utjecati na kvalitetu i proizvodnju tih najvan ijih lokalnih proizvoda u regiji Parme. Tijekom sudjelovanja na konferenciji o analizi rizika hrane Hrvatske agencija za hranu ne davno odranoj u Osijeku Battilani se prilino zaudila nad podatkom da Hrvatska navodnjava niti jedan posto poljoprivrednih povrina. Navodnjavanje je presudno za pri lagodbu klimatskim promjenama, rekla je gledajui kako je visoka Drava zbog rekordno visokog Dunava poplavila lijevu obalu sve do nasipa. IPA PROJEKT U KNINU VRIJEDAN 15,67 MILIJUNA EURA Pripremila. Lj. M.S. Predstavnici Hrvatskih voda poetkom srpnja bili su u Kninu, te zajedno s potencijalnim ponuditeljima obili loka cije vezane uz radove dogradnje i rekonstrukcije vo doopskrbne i kanalizacijske mree grada Knina. Ovi radovi sastavni su dio projekta Unaprjeenje vodoopskrbnog i kanal izacijskog sustava sa ureajem za proiavanje otpadnih voda za grad Knin. Navedenim projektom predviena je san acija cjelokupne vodovodne mree na podruju grada, rekon strukcija veeg dijela kanalizacijskog sustava (manji dio predvien je za sanaciju) te izgradnja ureaja za proiavan je otpadnih voda kapaciteta 20 tisua stanovnika. Ukupna vrijednost projekta iznosi 15,67 milijuna eura, od ega se kroz IPA fond financira 8,78 milijuna eura, dok ostatak pokrivaju nacionalna sredstva. Po obilasku lokacija sudionike je primila i gradonaelnica Knina, Josipa Rimac koja je istaknula: Kanalizacijska i vodovodna mrea na podruju grada Knina u ovom su trenutku jedan od najveih problema za grad jer su zbog starosti i dotrajalosti u vrlo loem stanju. Vjerujem kako e realizacija cjelokupnog projekta znatno poboljati kval itetu ivota svih stanovnika grada, te e pozitivno utjecati na razvoj gospodarstva i turizma s obzirom da emo kroz ovo ulaganje ouvati i okoli, pogotovo rijeku Krku. Zainteresir ani izvoai radova svoje ponude mogu poslati do sredine rujna a poetak radova predvia se za poetak sljedee god ine. Oekivano trajanje radova na dogradnji i rekonstrukciji vodoopskrbne i kanalizacijske mree je 17 mjeseci. 11 ZA ODRIVI RAZVOJ ZAJEDNIKI O BIOMASI I BIOPLINU Pripremila: Marijana Petir Poetkom lipnja 2010. godine, povodon Dana zatite okolia, odrana je zajednika sjednica Odbora za zatitu okolia Hrvatskoga sabora i Savjeta za odrivi razvoj i zatitu okolia RH na temu Potencijali biomase i bioplina za proizvodnju energije u RH a povodom Dana zatite okolia koji je obiljeen 5. lipnja. Nakon rasprave sljedei zakljuci: usvojeni su odgovarajuih mjera, te izmjena regulative s ciljem smanjenja broja i pojednostavljivanja procedura ishoenja dozvola potrebnih za izgradnju, putanje u rad energetskih objekata na biomasu i bioplin te stavljanje na trite proizvedene energije iz tih postrojenja. 2.Odbor podrava svaki oblik poticanja i uvoenja financijskih potpora investicijama baziranim na domaoj komponenti za gradnju energana na biomasu i bioplin te proizvodnju energije iz tih postrojenja. 3.Odbor predlae osmiljavanje i uspostavu modela poticanja udruivanja poljoprivrednih i umarskih proizvoaa s ciljem prikupljanja i iskoritavanja ukupnih potencijala biomase i bioplina koji nastaju njihovom osnovnom djelatnou na lokalnoj razini s ciljem iskoritavanja toga potencijala u proizvodnji toplinske i elektrine energije gradnjom malih tipskih elektrana na biomasu i bioplin te odgovarajuih lokalnih toplinskih mrea. 4.Odbor za zatitu okolia Hrvatskoga sabora i Savjet za odrivi razvoj i zatitu okolia drave smatraju korisnim razmjenu meusobnih miljenja, iskustava i usuglaavanja stavova te su suglasni da se, ovisno o potrebi povremeno organiziraju zajednike sjednice o temama vanim za promicanje zatite okolia u RH. SABORSKI ODBOR ZA ZATITU OKOLIA H R VA TS K A RH I SAVJET 1.U ostvarivanju to veeg iskoritavanja potencijala biomase i bioplina u proizvodnji energije u skladu sa Strategijom energetskog razvitka RH Odbor za zatitu okolia Hrvatskoga sabora predlae Vladi RH donoenje ODOBREN GOLF KOJI UNITAVA VRANSKO JEZERO Autor: Nikola Bajto /izv. obj. Tporta Ministarstvo prostornog ureenja ministrice Marine Matulovi Dropuli dalo je zeleno svjetlo 80 milijuna eura vrijednom projektu golemog golf igralita s luksuznim vil ama i hotelom na lokaciji Batijunski brig kraj Biograda na Moru, iji je in vestitor tvrtka Golf centar Biograd poduzetnika Antuna Mikeca, inae vlas nika poznate zagrebake graevinske tvrtke VMD Promet. U Rjeenju, koje potpisuje dravni tajnik za okoli Nikola Ruin ski, navodi se da je Ministarstvo odbilo primjedbe javnosti koje su se odnosile na orinofaunu, oneienje podzemnih voda i Vranskog jezera te potencijalnog smanjena dotoka vode u Vransko jezero. Od ukupno ak 140 hektara ili 1,4 milijuna etvornih metara povrine zahvata, 90 posto predvieno je za ureenje golf terena, dok e se na 10 posto ili 140.000 etvornih metara smjestiti 700 kreveta u hotelu s etiri zvjezdice, vilama kategorije pet zvjezdica i apartmanima minimalne kat egorije tri zvjezdice. Kako je vidljivo iz priloene studije utjecaja na okoli, Mikecov projekt predvia dvokatni hotel s potkrovljem povrine 5.000 et 12 vornih metara, sa 175 kreveta, 114 vila s ukupno 420 kreveta i deset apartmans kih zgrada s ukupno 105 kreveta. Golf tereni gradili bi se u dvije faze, od ega u prvoj dva terena s po devet rupa i golf vjebalite, a u drugoj jo jedan teren s devet rupa. Uz igralite e biti smjetena klupska kua, servisne zgrade i drugi pratei sadraji, dok e pejzano zelenilo zauzimati 6,9 hektara. Na podruju projekta trenutano se nalazi odlagalite otpada Batijunski brig koje bi se saniralo paralelno s grad njom igralita te vie zatienih arhe olokih lokaliteta oko kojih bi se oblikovao arheoloki park. Osim ekolo kih udruga i Parka prirode Vransko jezero, primjedbe na pro jekt Ministarstvu je up utilo i Hrvatsko drutvo za zatitu ptica i prirode, izmeu ostalog navodei da prilikom izrade studije utjecaja na okoli, iako je rije o meunarodno vanom podruju za ptice, nije bio angairan ni jedan ornitolog. No Ministarstvo je potom angairalo ornitologa koji je utvrdio da tetnog utjecaja na ptice nema i odobrilo projekt. Prema ranijem pisan ju Slobodne Dalmacije, Antun Mikec u svojem vlasnitvu ima oko 25 hektara planirane povrine, za 80 hektara eka izvlatenje Hrvatskih uma, a na jo 15 dravnih hektara plaat e koncesiju. Mikecov projekt privukao je panju javnosti kada je 2008. godine ustanovljeno da tvrtku koja ga treba realizirati vodi njegov sin Neven Mikec, tadanji tajnik kabineta ministra vanjskih poslova Gordana Jandrokovia, a sadanji zamjenik efa hrvatske misije pri UNu. Mlaeg Mikeca u meuvremenu je na elu tvrtke zamijenio otac. Srpanj/Kolovoz 2010. INA I CEMEX Godina 1. dvobroj 10/11 NA UDARU INSPEKCIJE Autor: Kruno Kartus/Tportal Treina prekrajnih postupaka protiv prekritelja zakona iz podruja okolia lani je zavrila obustavom pos tupka. Inspekcija zatite okolia prole je godine prekrajnim sudovima pod nijela 419 optunih prijedloga, koji su rezultirali sa 412 sudskih rjeenja. Meu tim, vie od treine, njih 160, bile su obustave postupka, najveim dijelom zbog zastare Sudovi su zagaivaima koji su prekrili zakon 2009. godine izrekli 225 novanih kazni u iznosu od 8,7 milijuna kuna. Izvjetaj inspekcije zatite okolia Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva objavljen proli tjedan pokazuje da su inspektori lani donijeli ukupno preko dvije tisue rjeenja. Najvie je bilo krenja Zakona o otpadu, na to se odnosi preko 70 posto svih rjeenja. Nadalje, krili su se zakoni o zatiti okolia i zatiti zraka. spektorata iz 2008. godine protiv CE MEX Dalmacijacementa, kao ni na zahtjev za pokretanje postupka radi na knade tete dravi. Inspekcija je lani podnijela kaznenu prijavu i protiv tvrtke Lipik Glas d. o.o. radi pokretanja postup ka naknade tete dravi. Inspekcija je radila i u Sisku. Pod nesene su prijave protiv tvrtke Ina RN Sisak i odgovorne osobe zbog isputanja prekomjernih koliina otpadnih plinova, ugljinog monoksida iz procesne pei. Prekrajni sud proglasio ih je krivima i izrekao novane kazne od 150 tisua kuna za tvrtku i 20 tisua za odgovornu osobu. U Ini RN Sisak lani se preraivala nafta s prosjenim sadra jem sumpora od 0,85 posto. Tijekom godine preraeno je 1,7 milijuna tona sirove nafte, od ega 59,33 posto uvozne i 40,67 posto domae nafte. U Rockwoolu su izdana dva rjeenja. U rujnu je zabranjeno koriten je austrijskog kamena kao sirovine zbog stvaranja prekomjernih koliina sumpor nog dioksida na ispustu iz kupolne pei. U listopadu je nareeno osigurati mehan izaciju za potrebe unutarnjeg transporta otpadne kamene vune opremljene tako da sprijei rasipanje otpada po tlu i raznoenje otpadne vune i praine u zrak. Osim toga, izdana je i zabrana sk laditenja granulirane otpadne vune i ot pada iz vreastog filtera na otvorenom prostoru. Rockwool je to ispotovao, ali nije nabavio propisni utovariva i zato je odreena kazna od 30 tisua kuna. Pokuao PET uvesti otpadni to se tie prekograninog pro meta otpadom, Hrvatska je najee zemlja provoza otpada s Balkana u Europsku uniju. Otpad se najee pre vozi iz Makedonije i Srbije u Njemaku i Austriju. Najvie uvoza, izvoza i pro voza dogaa se na graninim prijelazi ma Bregana, Macelj, prema Sloveniji, i Bajakovo, prema Srbiji. Na graninom prijelazu u Klanjcu u Zagorju lani je uhvaen i vercer koji je pokuao u Hr vatsku ilegalno uvesti ambalani PET otpad. Neodgovorni trgovci automobilima Svojeglavi su i uvoznici vozila. S njima drava muku mui oko dostave podataka i neplaanja naknade za gos podarenje otpadnim vozilima Fondu za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. Osim toga, automobilski uvoznici ne vode pravilan oevidnik ot pada, ne izrauju plan gospodarenja ot padom i ne skladite ga propisno. U Hrvatskoj je evidentirano 345 tvrtki uvoznika vozila, a aktivno ih je 140. Inspekcija je utvrdila da ove tvrtke ne mjere emisije oneiujuih tvari u zrak, ne vode dokumentaciju o potronji hlapivih organskih spojeva i ne dostavl jaju podatke o potronji i emisijama HOSa ministarstvu i Agenciji za za titu okolia. Ne dostavljaju ni doku Kaznena prijava protiv Cemexa eka dvije godine Od velikih industrijskih za gaivaa za nadzor lani je odabrano 25 pogona, to je za desetak vie nego prethodne godine. Radi se o pogonima iz podruja energetike, prerade metala, prehrambene industrije, gospodarenja ot padom i prerade minerala. Krenje zakona utvreno je kod svih osim u tvrtki Vetropack straa iz Huma na Sutli. Dravno odvjetnitvo jo se uvijek nije oitovalo o kaznenoj prijavi rudarske inspekcije Dravnog in infoalertonline. org 13 EU ZABRANJUJE ILEGALNU TRGOVINU DRVOM E U RO PA I S V I JE T Napisala: Ljiljanka Mito Svoboda Europa je poduzela prve korake u pokuaju da zaustavi ilegalnu trgovinu drvetom i drvnim preraevinama, uglavnom neobraenom drvnom graom vrijednom otprilike milijardu funta godinje. Preko zastupnika u parla mentu trai uvoenje novih propisa, koji e se primjenjivati prema vlasnicima uma i tvrtkama koje uvoze drvo, ali ne i na ostatak lanca ilegalne trgovine. Taj dio preputen je na sankcioniranje po jedinim zemljama. Iako EU protiv ilegalne sjee uma, kao glavnog pokretaa i uzronika deforestacije u svijetu, ipak je to do sada ostalo jedino netaknuto na jvee ilegalno trite. Europa trenutano troi oko 12 svjetske koliine ileg alno posjeenog drveta, a Velika Britan ija od toga drveta potroi u vrijednosti od 700 milijuna funti godinje, kako procjenjuje WWF. Prema novim propisima dogovorenim od strane europskih zas tupnika, tvrtke koje uvoze drvo, drvnu grau i drvne preraevine u EU, morati e dokumetacijom dokazivati porijeklo drveta i njegovu legalnu sjeu na pozn atoj lokaciji. U protivnom, bit e im za branjena trgovina, uz primjerene sankcije. desetljea uvjerene su da e ovi novi propisi znatno utjecati na smanjenje deforestacije. Meutim, Environmental Investigation Agency (EIA Okolina istraivaka agencija) upozorila je da uspjeh novih propisa bi ovisi o djelovanju pojedinih drava lanica, koji e u konanici biti odgovorni za kanjavanje onih koji kre pravila. Za primjer navodi Italiju, iji proizvodnja namjetaja uvelike poiva na ilegalno uvozenom tropskom drvetu. Ono to nam je potrebno je usredotoiti se na pitanja kao to su kazne, koje su u nadlenosti drava lanica. Napokon imamo neto to moemo koristiti kad doznamo da je dolo do nezakonitih radnji, rekao je Faith Doherty, slubenik EIA. Ali, ta pravila, koja vjerojatno nee stupiti na snagu do 2012, primjenjivati e se na trgovce europskom tritu. Ostaje briga kako ilegalnu sjeu rjeavati globalno na cijelom planetu. drvo. Krenje uma Nevladine udruge, poput Green peace, koji su kampanju protiv ilegalne sjee drveta vode ve za vie od jednog KONCERNE I DALJE NIJE BRIGA ZA PRIRODU kako tek svaki etvrti od 1100 managera koji upravljaju svjetskim koncernima, uope razmilja o tome kako bi izumir anje neke ivotne vrste ili nestanak neke ekoloke cjeline, moglo utjecati na poslovanje tvrtke za koju radi. Samo dva od 100 najveih koncerna je u svoj program uvrstilo i skrb za okoli i odravanje ekolokih sustava. U mno gim koncernima jo uvijek vrijedi miljenje kako su prirodna bogatstva be skonana Pri tome svi mi moramo na alost utvrditi kako to nipoto nije tono, ukazuje Steiner. ljinom povrinom se mijenjaju itavi krajobrazi i pretvara ih se u beivotnu pustinju. Tek rijetko lokalni zakoni sile koncerne da barem donekle saniraju ono to su unitili. Jer teta koju tako ine bi se mogla procijeniti na bilijun i 700 milijardi eura svake godine to odgovara otprilike BDPu jedne Rusije, a u najgorem sluaju za spas okolia ne plaaju koncerni, nego porezne platie. Autor: A. ubi/DW Milijuni tona nafte koje istjeu iz oteene naftne platforme kojom je up ravljao koncern BP su tek kapljica u moru zagaivanja okolia i sustavne i be skrupulozne eksploatacije prirodnih dobara koju provode najvei svjetski koncerni. U najnovijoj studiji ureda Ujedinjenih naroda za okoli UNEP mora se konstatirati kako se prirodni kapital jo uvijek unitava u velikom stilu i kako nema ba nikakve promjene u poslovnoj politici svjetskih koncerna. Achim Steiner, predsjednik ureda Svjetske organizacije za okoli, ukazuje 14 ivot izumire 100 puta bre od normalnog Stanje je loe i sve goreZa gaivanje zemlje, vode i zraka je samo jedan od itavog niza problema. Ve i monokulturne nasade takozvanih koris nih biljaka ine nesagledivu tetu za okoli, a tu jo dolaze i grube interven cije u prirodu. Jo uvijek se svake god ine kre ume koje bi po povrini mogle prekriti itavu Hrvatsku, svugdje nestaju movare, a rijeke se guraju u betonska korita. U potrazi za blagom pod zem U zraku, na kopnu i pod morem: koncerni se ponaaju kao da sutra nikada nee doi. Za mnoge ivotinjske vrste vie ne pomae niti nikakav novac: svakog dana izumire i do 130 biljnih i ivot injskih vrsta, to je stotinu puta bre ne go to bi se to dogodilo prirodnim putem evolucije. 2002. su se okupili predstavnici 192 drava na summitu u Johanesburgu gdje su se dogovorili da e globalno, regionalno i nacionalno usporiti proces odumiranja biolokih vrsta. Osam godina kasnije UNEP mora konstatirati: postalo je samo jo gore. BUDUNOST DINARSKOG Srpanj/Kolovoz 2010. PRIRODNOM BOGATSTVU Dinarski luk je ob last na jugoistoku Europe koja obuhvaa veliki dio za padnog Balkana izmeu Jad ranskog mora i doline Dunava. Pokriva povrinu od oko 100 000 km2 kopn enog dijela i vie od 6000 km obale. Dinarski luk pred stavlja sredinji dio regije, bogat prirodnim i kulturnim nasljeem gotovo bez premca u Europi. Dinarski luk obuhvaa znaajne slatkovodne ekosisteme, ukljuujui podzemne rijeke i jezera, velike i gotovo netaknute ume s mnogo endemskih biljnih vrsta, jedinstvena stanita kra i peina, movare, obalna i marinska stanita. Dom je populacijama krupnih mesodera kao to su ris, medvjed i vuk, za koje predstavlja koridor izmeu Alpa i planina jugoistone Europe. Radi se o regiji s dugom povijeu proimanja ljudskih naselja i prirodnih uvjeta. Inicijativa za Dinarski luk je irok okvir za suradnju koji su postavile WWF, UNESCOBRESCE, IUCN, UN DP, UNEP, FAO, Euronatur, SNV, REC i ECNC. Ove organizacije provode raz liite inicijative i projekte u Dinarskom luku, s ciljem da ouvaju bogatstvo i cjelovitost regije uspostavljanjem mree zatienih podruja i kulturnih razno likosti, kroz osnaivanje lokalnih zajed nica u naporu k odrivom razvoju, i kroz ukljuivanje standarda zatite ivot ne sredine u ostale sektorske politike i prakse. Ova inicijativa slui kao okvir suradnje meu sektorima, u kojima su prirodna i kulturna dobra usklaena s opim teritorijalnim razvojem. Projekt ivotna sredina za stanovnitvo Dinarskog luka obuhvaa est pod ruja u pet zemalja NP Plitvika jezera NP Una, NP Durmit orNP Sutjeska, NP TaraDrina, delta Neretve, planina Dinara, i NP Prok letije / Bjeshkt e Namuna. U okviru dosadanje realiza cije projekta izvrene su procijene LUKA LEI U NJEGOVOM Godina 1. dvobroj 10/11 Napisala: Petra Boi Petra, WWF Mediterranean Programme prirodnih i kulturnih vrijednosti ovih podruja. Ovi dokumenti osnova su prijedloga razvoja regionalne suradnje i naina za jaanje upravljanja ivotnom sredinom. Neki od zakljuaka procjena su da postoji veliki potencijal i brojne mogunosti za odrivo upravljanje prekograninim zatienim podrujima u Dinarskom luku, u kome suradnja ve postoji ali nedostaju zajednike akt ivnosti i planiranje. Da volja za suradn jom postoji najbolje dokazuju dva Sporazuma o suradnji koja su potpisali prekogranini partneri dokazujui svoju podrku i postojanje zajednikih in teresa predstavnika lokalnih zajednica. Sada kada Dinarski luk postaje primjer za prekograninu suradnju u re giji, od velikog je znaaja da se usug lase zajedniki koraci koji e osigurati dugorono ouvanje njegovih prirodnih resursa, istie Boris Erg, direktor IUCNa za jugoistonu Europu. Podrka lokalnom ekonomskom razvoju uz ouvanje postojee bioloke raznolikosti predstavlja izazov ali i ve liku mogunost za cijelu regiju. Tijekom Meunarodne godine bioloke raznolikosti Finska istie da je neophodno uiniti vie za ouvanje i promociju odrivog koritenja bioloke raznolikosti, navodi Dr. Matti Num melin, vii savjetnik za pitanja ivotne sredine pri Ministarstvu vanjskih poslova Finske. Prekogranina surad nja na ouvanju prirode dobar je primjer za promoviranje ciljeva Kon vencije o biolokoj raznolikosti UNa. Finska ima vrlo dugu tradiciju u surad nji sa svojim susjedima i drago nam je to moemo pruiti podrku ovakvim aktivnostima i u Dinarskom luku. Dravni predstavnici pet zemalja Dinarskog luka, lokalne vlasti, upravi telji zatienih zona, strunjaci za ouvanje okolia, nevladine organiza cije i predstavnici brojnih meunarod nih organizacija okupili su se zadnjih dana lipnja u apljini na Meunarodnoj konferenciji o prekograninoj suradnji u Dinarskom luku. Prvi je to put da se sus retne tako velika grupa strunjaka i donosioca odluka iz regije s ciljem da se potakne jaanje suradnje zemalja koje granie zbog trajne dobrobiti kako za lokalne zajednice tako i za prirodu. Vjerujemo da je ovo samo prvi korak u procesu koji e istaknuti vrijed nost prirodnih ljepota i osigurati napre dak zajednicama koje se nalaze u esto udaljenim i manje razvijenim pod rujima, istaknuo je Deni Porej, direkt or Programa za zatitu za WWF Mediteran. Pieter de Baan, regionalni direktor SNVa za Balkan dodaje: Stvaranje prekogranine dinamike u in teresu je naroda s obje strane granice i titi njihove zajednike ciljeve 113. Vlade zemalja jugoistone Europe su se 2008. god. udruile i pot pisale zajedniku izjavu Big Win. ob vezujui se na daljnji razvoj mree zatienih podruja kroz prekograninu suradnju. Na osnovu ove izjave i u sk ladu s Inicijativom za Dinarski luk, IUCN, WWF i SNV su razvile projekt ivotna sredina za stanovnitvo Dinarskog luka koji danas u apljini okuplja struna lica koja se bave proble mima ovjekove okoline i donosioce od luka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Albanije. Ovaj dogaaj se odrava uz svesrdnu podrku Federalnog Ministarstva ivotne sredine i turizma BIH i NVO Lijepa naa. 15 VIJEE EUROPE ORGANIZACIJU ZBOG PREUVELIAVANJA OPASNOSTI OD SVINJSKE GRIPE Svjetske zdravstvene or ganizacije navodi da je od svinjske gripe u 214 zemalja svijeta umrlo vie od 18 tisua ljudi. Stanje globalne pan demije, WHO je progla sio prije godinu dana. U postupku od luivanja u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji nedostajalo je transpar entnosti, to je dovelo do straha u vezi mogue up letenosti farmaceutske industrije u cijeli sluaj kae se u dokumentu Vijea Europe. Vijee Europe kritiziralo je Svjetsku zdravstvenu organizaciju zbog toga to je kako se navodi preuveliala opasnost od svinjske gripe, odnosno virusa H1N1, to je dovelo do velikog a bespotrebnog javnog troka. U izvjeu Vijea Europe navodi da je jedna od posljedica bila i kako se pokazalo uvelike bezrazlona panika u mnogim zemljama. U postupku od luivanja u Svjetskoj zdravstvenoj or ganizaciji nedostajalo je transparentnosti, to je dovelo do straha u vezi mogue upletenosti farmaceutske KRITIZIRA E U RO PA I SVJETSKU S V I JE T ZDRAVSTVENU Izvor: VOA U postupku odluivanja u Svjet skoj zdravstvenoj organizaciji nedostaja lo je transparentnosti, to je dovelo do straha u vezi mogue upletenosti farma ceutske industrije u cijeli sluaj kae se u dokumentu Vijea Europe. Vijee Europe kritiziralo je Svjetsku zdravstvenu organizaciju zbog toga to je kako se navodi preuveliala opas nost od svinjske gripe, odnosno virusa H1N1, to je dovelo do velikog a bespo trebnog javnog troka. U izvjeu Vijea Europe navodi da je jedna od posljedica bila i kako se pokazalo uvelike bezrazlona panika u mnogim zemljama. U postupku od luivanja u Svjetskoj zdravstvenoj or ganizaciji nedostajalo je transparentnosti, to je dovelo do straha u vezi mogue upletenosti farmaceutske industrije u cijeli sluaj kae se u dok umentu Vijea Europe. Ovo europsko tijelo zaloilo se za vie otvorenosti kada je u pitanju rad Svjetske zdravstvene organizacije te uvoenje sustava kojim bi se izbjeglo da ona dje luje u korist vlastitih, a ne javnih in teresa. U dokumentu Vijea Europe upozorava se i na opasnost od medijskog senzacionalizma i nepotreb nog irenja panike. Posljednje izvjee industrije u cijeli sluaj kae se u dok umentu Vijea Europe. Ovo europsko tijelo zaloilo se za vie otvorenosti kada je u pitanju rad Svjetske zdravstvene organizacije te uvoenje sustava kojim bi se izbjeglo da ona dje luje u korist vlastitih, a ne javnih in teresa. U dokumentu Vijea Europe upozorava se i na opasnost od medijskog senzacionalizma i nepotreb nog irenja panike. Posljednje izvjee Svjetske zdravstvene organizacije navodi da je od svinjske gripe u 214 zemalja svijeta umrlo vie od 18 tisua ljudi. Stanje globalne pandemije, WHO je proglasio prije godinu dana. TEAM RAFTING DRAVA MURA OGLAS TKO SMO mladi iskusni zaljubljenici u prirodu i avanturu TO RADIMO veslamo u rafting amcima odlino smo osposobljeni, obrazovani i licencirani vodii i skiperi posjedujemo sve potrebne dozvole za rafting turizam Murom i Dravom do ua u Dunav promoviramo rijeke Dravu i Muru TO NUDIMO programe izleta za pustolove program izleta za obitelji s djecom vonju u profesionalnim GUMAR rafting amcima kapaciteta do 10 osoba koji su opremljeni s prslucima, 16 bavama za fotoaparate, mobitle, kamere, dokumente i slino KADA ORGANIZIRAMO RAFTING od 01. travnja do 01. listopada za ljubitelje ekstremnihavantura tijekom cijele godine POSEBNA PONUDA: jedanaest (11) dana kanuinga po Dravi od HE Donja Dubrava do Aljmaa (ua Drave u Dunav) CIJENE I DODATNE INFORMACIJE. Denis Cizar, licencirani rafting skiper Email: dcizargmail. Skype: dcizar GSM: 385 (0)98 463 346 (CRO) 386 (0)51 457 800 (SLO) DESET Srpanj/Kolovoz 2010. DRAVA U SVIJETU PODRUJA VODNO NAJRIZINIJA Godina 1. dvobroj 10/11 Izvor: The Ecologist Drave subsaharske afrike su na vrhu liste onih s najosjetljivijim zalihima vode. upozorilo je izvjee analitiara iz Maplecroft, agencije za istraivanje i analize globalnih rizika iz Engleske. Izvjeta upozorava da su Azija i Afrika najugroenije od zagaenja i najosiromaeniji prirodnim vodnim resursima. Kratkotrajnost zaliha vode poveava rizik od unutarnjeg i prekograninog sukoba kao i konkurenciju izmeu industrije, poljoprivrede i potroaa. Izvjetaj analitiara Maplecroft kae da su drave s najveim rizikom Somalija (1), Mauritanija (2), Sudan (3), Niger (4), Irak (5), Uzbekistan (6), Pakistan (7 ), Egipat (8), Turkmenistan (9) i Sirije (10). Rangiranje se temelji na procjeni pristupu vodi, potrebama za vodom i oslanjanju na vanjske isporuke zemljama kao to su Mauritanija i Niger, koji se vie od 90 oslanjaju na uvoz vode. Egipat, osmi na listi u izvjeu, ovisi o vodi iz Plavog Nila, te je u sporu s Etiopijom oko izgradnje brane Gibe III u Etiopiji, za koju tvrdi da e se dodatno otetiti vodni resursi. Projekt izgradnje brane, koja bi bila najvea u Africi, na meti je napada nevladinih udruga koji tvrde da e opustoiti ribarstvo u susjednoj Keniji. U izvjeu je istaknuto pogoranja problema nestaice vode u Himalayanskoj subregiji u Indiji, Bangladeu, Kini i Nepalu. Iako nijedna od tih zemalja nije na Maplecroftovom popisu deset najrizinijih zemalja, indijski Strategic Foresight Group (SFG) kau da e stanovnitvo morati ivjeti sa 275 milijardi kubinih metara manje vode u slijedeig 20 godina, a to je vie od ukupne koliine vode trenutno dostupne samo u Nepalu. Strunjaci SFG tvrde da, iako globalno zagrijavanje moe trajati i dva stoljea, ve sad su ozbiljno oteeni Himalajski ledenjaci, a uta rijeka u Kini i Ganges (sa pritokama) u Indiji mogle bi postati sezonske rijeke ve u drugoj polovici ovog stoljea. Velike zahtjeve i potrebe ima poljoprivreda u Indiji ( 90 od ukupne potronje vode) i u Kini (65 vode). Manjak vode dovesti e do pada prinosa penice i rie izmeu 3050 do 2050.godine, pa e obje zemlje biti prisiljene uvoziti 200300 milijuna tona itarica. Godinje. Osim prirodnih naina osiromaanje, izvjee istie poveanje nestaice vodnih resursa zbog zagaenja. uta rijeka je u 34 neprikladna za pie, akvakulturu i poljodjelstvo. Oko 30 pritoka rijeke Yangtze su iznimno oneieni, a u Indiji je teko zagaeno 50 rijeke Yamuna, glavne pritoke Gangesa. Podaci za rijeke u Bangladeu nisu dostupne, no nedavno istraivanje objavljeno u medicinskom asopisu Lancet, podastire podatke da je do 77 milijuna ljudi u Bangladeu izloeno toksinim razinama arsena koji dolaze iz podzemnih voda. A strunjaci SFGe kau da je vie od 30 od glavnih himalajskih rijeka bioloki mrtva. 17 OTROVALI Umrlo je 16 osoba, 31.000 i danas boluje. Uzrok je odlaganje otpada vicarskog naftnog koncerna Trafigura u Obali Bjelokosti. Proces protiv naftnog kon cerna jo traje, no rtve nemaju puno izgleda da dobiju odtetu. Trafigura je trei svjetski privatni naftni koncern. Trenutno je na sudu u Ams terdamu zbog zagaenja okolia. U kolo vozu 2006. Trafigura je u Obali Bjelokosti odloila 500 tona vrlo otrovnog naftnog ot pada nakon to je amsterdamska luka up rava odbila prihvatiti otpad s teretnog broda Probo Koala. U Abidjanu je od toga um rlo najmanje 16 osoba, oko 100.000 je tre balo lijeniku pomo, tisue su ostali kronini bolesnici. Do danas je 31.000 rtava dobila simbolinu odtetu. S veom odtetom ne mogu raunati ak ni ako naftni koncern Trafigura bude proglaen krivim na suenju u Amsterdamu. Jer, kon cern je s vladom Obale Bjelokosti sklopio izvansudsku nagodbu bez priznavanja krivice. E U RO PA LJUDE I NISU KRIVI I S V I JE T Autor: Alexander Goebel / Ana Kontrec/DW Odlagalite je tako veliko da ve ok ruuje naselje. Ljudi su se naviknuli na ivot s tuima smeem. Innocent Kassi, stanovnik naselja, kae da je no 18. kolovoza 2006. sve prom ijenila. Te je noi stigao otrovni otpad iz Europe. Bilo je strano. Odjednom je zrak mirisao slatkasto, a ubrzo na kon toga nismo vie mogli doi do zraka. U kui je bilo gotovo nemogue disati. Onda smo izali na ulicu, ali tamo je bilo jo gore, pa smo opet uli u kuu i disali kroz platnene maramice. To je trajalo cijelu no. Bili smo prestravljeni. Bilo je strano Svi smo strano patili. Teretni brod Probo Koala, kojeg je 2006. unajmio trei svjetski privatni naftni koncern Trafigura, u Obali Bjelokosti je iskrcao vrlo otrovan naftni ta log. Prvotno je otpad trebao iskrcati u Ams terdamu. No kada je luka uprava nakon ispitivanja utvrdila da je otpad puno otrovn iji nego to stoji u papirima zahtijevala je vie novca za uklanjanje otpada. Nakon toga je ve istovareni otpad ponovno ukr can na brod i otpremljen u Akuedo gdje su ga izbacili na otvoreno odlagalite smee. Odlagalite smea okruuje grad Akuedo siromani dio grada Abid jana. Neki Akuedo zovu jednostavno odlagalitem smea. Tamo naime zavrava otpad iz glavnog grada Obale Bjelokosti. Oko tog ogromnog, otvorenog odlagalitu smea ivi vie od pola milijuna ljudi. Nakon 4 godine otrovni otpad je jo uvijek tamo. Za vrijeme kia sa zagaenim podzemnim vodama izae na povrinu. Smrad je nepodnoljiv, veina ljudi ovdje pati od kroninih glavobolja. Innocent Kassi kae da je Akuedo otrovna tvornica kemikalija bez ograde, ali nema novca da nekud preseli. Kod mnogih su zdravstveni problemi poeli ve te noi munina, povraanje, proljev, migrena, kr varenje iz nosa. Kod nekih migrene i taj gripozni osjeaj nisu proli do danas. Neeg takvog prije ovdje nije bilo Simbolina odteta nedovoljna za lijekove Postotak kroninih oboljenja dinih puteva, konih oboljenja i potekoa s vi dom porastao je dramatino kao i postotak spontanih pobaaja i oboljenja od raka. UN pretpostavlja da je zbog otrovnog otpada vie od 100.000 oboljelih te da je najmanje 15 ljudi umrlo pod sumnjivim okolnos tima. No do danas se ni jedan lijenik nije usudio potvrditi povezanost ovih injenica. Christine Melai misli, da se lijenici boje da ih koncern Trafigura ne tui. Ta tridese togodinjakinja od 2006. pati od tekog konog osipa i sav svoj novac troi na lijekove. Zbog bolova je morala ostaviti posao prodavaice tekstila. Ona je jedna od oko 30.000 bolesnika, koji su prole god ine dobili otprilike 1.000 eura odtete od koncerna Trafigura. Novac je ve odavno potroen na skupe tretmane u bolnici. Ta odteta je samo lo vic. Ne moe se samo tako jednokratnom isplatom rijeiti ljudi, koji su otrovani. ene koje su imale iznen adne spontane pobaaje, koje su rodile hendikepiranu djecu Kako 18 Srpanj/Kolovoz 2010. se njih moe obetetiti Ne postoji taj novac. Ja u posljednje etiri godine nisam bila zdrava ni jedan jedini dan ZABRANA Izvor: ZamirZine DUBOKOM MORU EKSPLOATACIJE NAFTE U Godina 1. dvobroj 10/11 Vlada se nagodila ne pitajui otrovane Ljuta je i Rachel Gogoua iz Saveza rtava Akueda. Kae da je Trafigura zatajila opasnost ot pada i krivotvorila dokumente kako bi zbrinula otpad puno jeftinije nego u Amsterdamu. Isto miljenje zastupa i optuba, koja u aktualnom procesu eli dokazati da otrovni trag vodi sve do vrha koncerna Trafigura. Rachel Gog oua ne oekuje puno od suenja: nekim djelatnicima Trafigure i ukrajinskom kapetanu teretnog broda prijete novane kazne i kazne zatvora, no oboljeli u Ak uedu nee zbog toga ozdraviti i pogotovo nee dobiti vie novca. Trafigura je potplatila mnogo ljudi da dre jezik za zubima. Poz icija vodstva koncerna je vrlo do bra, jer su ve isplatili 150 milijuna eura Obali Bjelokosti za poslove ienja. Pritom je puno ljudi napunilo depove, daljnjih zahtjeva nema. To je kriminal Trafigura je kriminalna tvrtka Cijeli postupak je kriminalan. Naravno da sam razoarana svo jom korumpiranom vladom. Tvrtka poput Trafigure, koja daje milostinju rtvama, koja ne priznaje krivicu, koja ak pok uava sprijeiti objavljivanje dogaaja u tisku, sramota je za cijeli svijet. Sramota za svijet i za Europu. Afrika nije odlagalite smea za bogati Zapad. Europljani bi konano morali napraviti reda, pa da se njihovi poduzetnici ponu ponaati kao moralna bia. Trafigura je trei po veliini privatni naftni koncern na svijetu sa sjeditem u vicarskoj. Godinji promet mu je oko 50 milijarda dolara, a 2008. godine zaradio 440 milijuna dolara. Trafigura se za negativne napise nije pobrinula samo u Obali Bjelokosti: spomenuti koncern bio je umijean i u skandal s ilegal nom prodajom irake nafte. Takoer je odgovoran za zagaen je okolia 2007. u Norvekoj kada je eksplodirala cisterna s otrovnim otpadom. Jo nije odlueno, hoe li i direktor Trafigure, Claude Dauphin morati odgovarati pred sudom u Amsterdamu. Odluka o tome bit e donesena ovoga ljeta. Europski povjerenik za energiju Gunther Oettinger signalizirao je da bi zemlje EUa tre bale obustaviti izdavanje novih dozvola za eksploataciju nafte na velikim dubinama nakon eko loke katastrofe koju je uzrokovala eksplozija na BPevoj platformi u Meksikom zaljevu, piu u etvrtak europski mediji. Planiram o tome porazgovarati sa zemljama lanicama kako bi prilikom izdavanja novih dozvola, posebno u ekstremnim sluajevima, razmislile o mogunosti odgode, izjavio je Oettinger u Europskom parlamentu. Zapravo u ovome trenutku razmiljam o predlaganju moratorija. Mislim da trenutno doista nema opravdanja za izdavanje dozvola za nastavak eks ploatacije, dodao je. Naglasio je da su odluke o izdavanju dozvola za eksploataciju nafte i sigurnosni propisi iskljuiva nadlenost vlada lanica, istaknuvi ipak kako bi mogle razmisliti o tome da dio tih ovlasti prepuste Bruxellesu. Europska unija, posebno njezini sektori zranog prijevoza i cest ovnog transporta, jo e desetljeima ovisiti o nafti, unato planovima koji bi trebali preusmjeriti naglasak na obnovljive izvore energije radi poboljane energetske uinkovitosti, upozorio je. Norveka, jedan od vodeih svjetskih proizvoaa, u lipnju je najavila uvoenje privre mene zabrane novih operacija eksploatacija nafte i plina na velikoj dubini. Europski povjerenik za energiju Gunther Oettinger signalizirao je da bi zemlje EUa tre bale obustaviti izdavanje novih dozvola za eksploataciju nafte na velikim dubinama nakon eko loke katastrofe koju je uzrokovala eksplozija na BPevoj platformi u Meksikom zaljevu, piu u etvrtak europski mediji. Planiram o tome porazgovarati sa zemljama lanicama kako bi prilikom izdavanja novih dozvola, posebno u ekstremnim sluajevima, razmislile o mogunosti odgode, izjavio je Oettinger u Europskom parlamentu. Zapravo u ovome trenutku razmiljam o predlaganju moratorija. Mislim da trenutno doista nema opravdanja za izdavanje dozvola za nastavak eks ploatacije, dodao je. Naglasio je da su odluke o izdavanju dozvola za eksploataciju nafte i sigurnosni propisi iskljuiva nadlenost vlada lanica, istaknuvi ipak kako bi mogle razmisliti o tome da dio tih ovlasti prepuste Bruxellesu. Europska unija, posebno njezini sektori zranog prijevoza i cest ovnog transporta, jo e desetljeima ovisiti o nafti, unato planovima koji bi trebali preusmjeriti naglasak na obnovljive izvore energije radi poboljane energetske uinkovitosti, upozorio je. Norveka, jedan od vodeih svjetskih proizvoaa, u lipnju je najavila uvoenje privre mene zabrane novih operacija eksploatacija nafte i plina na velikoj dubini. 19 UDRUGA KNEJA I Z S V I JE TA NOVU PUBLIKACIJU IMA U D RU G A tijekom plovidbe Dunavom s broda u rijeku padne nekji teret. Cilj akcije je zatita okolia i odravanje istoe rijeke kao i poticanje i jaanje svijesti javnosti, te na zatitu raznih biljnih i ivotinjskih vrsta koji u rijeci obitavaju. Naravno, samom akcijom elimo promovirati podvodne aktivnosti na naem podruju naglasio je predsjednik Kluba podvodnih aktivnosti Vukovar Mario Kamenja. U akciji je sudjelovalo pedesetak ronilaca iz Splita, Zagreba, Slavonskog Broda, Osijeka, Oraja i Ljubukog, a potporu ovoj akciji dao je Hrvatski ronilaki savez. Ronilaki savez Hrvatske zajednice Herceg Bosne, RU Dunav i Dravna uprava za zatitu i spaavanje, te lan Savjeta za odrivi razvoj i zatitu okolia RH, inae ronilaki instruktor, Kamilo uljak. Prije poetka akcije ronioci su poloili vijenac na Kri svim rtvama za slobodnu Hrvatsku na uu Vuke u Dunav. BATERIJE KOVACE PRAVE STARE U Iz Knejine kreativne radionice izala je nova broura Kako bi predstavili i zainteresirali vas za permakulturu i permakulturna rjeenja za koja, mi permakulturisti vjerujemo da mogu biti jezgro bitne promjene i da mogu doprinjeti stvaranju boljeg suivota na Zemlji, donosimo vam tekst u kojem su prikazani praktini odgovori na najvei izazov dananjice kako preivjeti nadolazee doba. Dali smo si truda kako bi preveli saetak permakulturnih principa i koncepata objavljenih u knjizi Davida Holmgrena Permaculture Principles Pathways Beyond sustainability. Uz to, u brouri itajte Priu o Kneji i Indijansku poruku svijetu. Preuzmite brouricu JEZGRA (perma)kultura promjene na web stranici Pika i prijatelji, pikaiprijatelji/site/ Udruga Sunce ove je godine, od veljae do kraja svibnja, organizirala u kolama natjecanje u prikupljanju otpadnih baterija kako bi se ova vrsta opasnog otpada izdvajala iz komunalnog, a sve to u povodu obiljeavanja dananjeg Svjetskog dana zatite okolia. U natjecanju je sudjelovalo 26 osnovnih i srednjih kola koje imaju odgovarajue spremnike, te je prikupljeno 450 kilograma uglavnom malih baterija, a pune spremnike u kolama praznila je splitska tvrtka CIAN. Vano je napomenuti da je to vie od 70 posto koliine koju je u spomenutom vremenu prikupio CIAN. Najaktivniji su bili uenici O Suidar, i to Klub mladih matematiara na elu s profesorom Davorom Belajiem. Drugoplasirana kola je O Jesenice (Dugi Rat), a aktivne su jo bile i O Marjan, O Skalice, O Knez Mislav iz Katel Suurca, te O Petar Perica iz Makarske. Ovom su akcijom djeca pokazala kako brinu o svom okoliu kad to ve ne mogu i odrasli. Naime, iako je krajem prosinca 2006. godine Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima reguliralo cijeli sustav prikupljanja i recikliranja ove vrste otpada, graani jo nemaju mogunost da u svim prodavaonicama i kioscima, prema odredbama toga Pravilnika, vrate istroene baterije kazala nam je Paula Podrug iz udruge Sunce. Graani pet splitskih gradskih kotareva (Varo, Spinut, Bol, Mertojak i Ravne njive) i Mjesnog odbora Kamen, kojima je Udruga Sunce takoer darovala spremnik, imaju priliku ponaati se odgovorno spram okolia i ove vrste otpada. Ove godine istoa u svom privremenom reciklanom dvoritu ne prikuplja opasni otpad, istie Podrug, iako je inspekcija MZOPUGa prole godine dala uputu za prikupljanje sukladno odredbama Zakona o otpadu. RONIOCI ISTILI KORITO DUNAVA U VUKOVARU Prvog vikenda u srpnju Klub podvodnih aktivnosti Vukovar bio je organizator ekoloke akcije ienja korita rijeke Dunav, uz etnicu od Ekonomske kole do kupalita ispred hotela Dunav u Vukovaru. Organizirana je i pokazna vjeba kojom su prikazali kako funkcionira sustav zatite i spaavanja u sluaju da 20 Srpanj/Kolovoz 2010. OBJAVLJENI NATJEAJI FONDA ZA FINANCIRANJE PROJEKATA ZATITE OKOLIA I ENERGETSKE UINKOVITOSTI TE ZA PROJEKTE NEVLADINIH UDRUGA O B JAVE Godina 1. dvobroj 10/11 sudjelovanje na ceremoniji dodjele nagrada, u Nagoyi, u Japanu, u listopadu ove godine. Nagrada e se dodijeliti u tijeku 10. konferencije stranaka konvencije o biolokoj raznolikosti. Detaljne informacije, obrasce i upute za pisanje pria objavljene su na web stranici: NATJEAJ ZA ODRIVU GRADNJU Trei meunarodni natjeaj Holcim Awards za projekte i vizije odrive gradnje otvoren je 1. srpnja 2010. i trajat e sve do 23. oujka 2011. godine. Ukupni nagradni fond iznosi 2 milijuna amerikih dolara. Meunarodni natjeaj Holcim Awards otvoren je za projekte odrive gradnje koji su primjenjivi odmah, ali i za vizionarske koncepte usmjerene prema budunosti. Natjeaj prepoznaje svaki doprinos odrivoj gradnji bez obzira na njegovu dimenziju u arhitekturi, krajobraznom i urbanistikom dizajnu, graevinarstvu, materijalima, proizvodima, tehnologiji gradnje te ostalim srodnim disciplinama. Prijave se primaju u dvije kategorije. Glavna kategorija otvorena je autorima svih dobnih skupina za projekte koji su u naprednoj razvojnoj fazi i imaju visoku vjerojatnost realizacije, a prijaviti se mogu arhitekti, planeri, inenjeri i vlasnici projekata. Natjeaj Holcim Awards odvija se kroz 5 regionalnih natjeaja tijekom ove i idue godine, dok e njegova globalna faza uslijediti 2012. godine. Ukupni nagradni fond iznosi 2 milijuna amerikih dolara, a prijave traju do 23. oujka 2011. Detaljnije informacije o natjeaju, ali i upute za prijavu moete pronai na slubenoj web stranici natjeaja: iucn. org/media/mediaawards/enter Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovit raspisao je natjeaje za koritenje sredstava Fonda, za programe i projekte zatite okolia, energetske uinkovitosti i koritenje obnovljivih izvora energije te za programe i projekte koje provode nevladine udruge. Natjeaji su objavljeni u Narodnim novinama, dnevnim listovima i web stranici Fonda. Na natjeaj zatite okolia mogu se kandidirati projekti koji imaju za cilj ouvanje i poboljanje kakvoe zraka, tla, voda i mora te ublaavanje klimatskih promjena i zatitu ozonskog omotaa, oporabu otpada i iskoritavanje njegovih vrijednih svojstava, poticanje istije proizvodnje, smanjenje emisija tetnih plinova u okoli, poticanje odrivog razvoja ruralnog prostora, zatitu i ouvanje bioloke i krajobrazne raznolikosti te poticanje obrazovnih, istraivakih i razvojnih studija i programa, te projekti koji imaju za cilj provedbu nacionalnih energetskih programa u javnom i gospodarskom sektoru, provedbu energetskih pregleda u sektoru industrije i uslunom sektoru, koritenje obnovljivih izvora energije, odrivu gradnja, istiji transport, izradu obrazovnih, istraivakih i razvojnih energetskih studija mogu biti predmet natjeaja u podruju energetske uinkovitosti. Po prvi put ove godine Fond je raspisao i natjeaj radi financiranja projekata organizacija civilnog drutva u podruju zatite okolia, energetske uinkovitosti i koritenja obnovljivih izvora energije. Prednost u odobravanju financijskih sredstava imat e projekti udruga hrvatskih branitelja, udruga koje kao korisnike imaju djecu i mlade, one koje sufinanciraju tijela dravne uprave, lokalne i/ili podrune (regionalne) samouprave ili u kojima sudjeluje vie udruga od kojih jedna mora biti nositelj projekta. Ponude se dostavljaju u roku od 60 dana od dana objave natjeaja u Narodnim novinama na adresu: Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, Ksaver 208, 10000 Zagreb, a upute i obrasci za prijavu projekt mogu se pronai na web stranici Fonda: IPA MAARSKAHRVATSKA 2007. 2013. PRIJEDLOGA U OKVIRU Maarska Nacionalna razvojna agencija i Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske otvorili su 2. poziv na podnoenje projektnih prijedloga u okviru IPA Prekograninog programa Maarska Hrvatska 2007.2013. Projektni prijedlozi trebaju biti dostavljeni Zajednikom tehnikom tajnitvu u Budimpeti. Krajni rok za dostavu projektnih prijedloga je 15. rujna 2010. u 17.00 sati. Dokumentacija Drugog poziva na podnoenje projektnih prijedloga, procedura dostave projektnih prijedloga, kao i druge obavijesti vezane uz Poziv mogu se preuzeti na stranicama IPA prekograninog programa MaarskaHrvatska 2007.2013. PODNOENJE PROJEKTNIH OTVOREN 2. POZIV NA holcimawards. org NATJEAJ ZA GODINJU NAGRADU Thomson Reuters Foundation, IUCN (International Union for Conservation of Nature) i COMplus Alliance of Communicators for Sustainable Development otvorili su natjeaj za godinju novinarsku nagradu za okolino novinarstvo. Rok za dostavu tekstova je 31. srpnja 2010.g. est odabranih, odnosno pobjednika/ca bit e nagraeni sa 500 US dolara a glavni pobjednik/ca dobit e 5000 US dolara i putne trokove za fzoeu. hr huhripa/hr/otvorenipozivina podnoenjeprojektnihprijedloga 21 BIO PO Z I V N I C E EKONOMIJA POWER OF MICROBES Znanje za bioekonomiju prema 2020. naziv je konferencije koja e se odrati u Bruxellesu 14. rujna 2010. Konferenciju organizira flamanski Odjel za ekonomiju, znanosti i inovacije u bliskoj suradnji s Europskom komisijom. Konferencija Znanje za bio ekonomiju treba dati prijedloge za bioloka rjeenja i koristi za sve. a bit e to i mjesto za sve dionike unutar biopolja ekonomije u Europi. Registrirati se i uplatiti kotizaciju moe se do 08.rujna. Sve informacije objavljene su na: Centralni europski simpozij o industrijskoj mikrobiologiji i mikrobima u okoliu pod nazivom Power of microbes in industry and environment 2010 odrat ce se u Malinskoj na otoku Krku od 22. do 25. rujna 2010.Vie o ovom simpoziju pogledajte na slubenim web stranicama simpozija: XIII RUIKINI DANI, VUKOVAR, 16.17. RUJAN 2010. kbbe2010.be/en/kbbe2010/home EKOBISMEUNARODNI EKOLOKI SAJAM Osmi meunarodni ekoloki sajam EKOBIS 2010 odrat e se od 02 05.09.2010. G. u Bihau, Bosna i Hercegovina. U okviru prateih sadraja sajma i ove godine organiziraju se edukacijski programi, okrugli stolovi, struni skupovi, prezentacije i promocije firmi, proizvoda i projekata, poslovni susreti privrednika, ekoloke akcije, djeje ekoloke radionice, gastrofestival, kulturno umjetniki, sportskorekreativni sadraji i slino. Vie informacija na: hmdcms. hr/power2010 Meunarodni znanstvenostruni skup XIII. Ruikini dani odrava se pod sloganom Danas znanost Sutra industrija 16. i 17. rujna 2010. godine u Vukovaru. Organizatori su Hrvatsko drutvo kemijskih inenjera i tehnologa (HDKI) i Prehrambeno tehnolokog fakulteta Osijek, a suorganizator Skupa je i Europsko udruenje za znanost o hrani i prehrambenu tehnologiju (EFFoST). Sve informacije o Skupu moete nai na web stranicama Skupa: ptfos. hr/ruzicka pkusk/index. phpoptioncom contenttaskviewid33Itemid38 22 Srpanj/Kolovoz 2010. NAKON 19 GODINA KATASTROFE KATASTROFA V JE S T I I Z PO V I JE S T I ZELENI Godina 1. dvobroj 10/11 NE DAJU UT Vjesnik, 26.07.2001. Mobitel u rukama, ut na mukama Stop unitavanju prirode, To smo mi Zeleni, Kopajte NOS, a ne KORNATE. Joj, da vas vidi Janica (Tele)komunikacije zbliavaju ljude. silujui okoli. Telekom go home To su neki od transparenata koje su mladi lanovi Zelenog pokreta Hrvatske iz Splita, Zadra i ibenika istaknuli u etvrtak na murterskoj rivi, odakle su namjeravali krenuti na otok ut, kako bi prosvjedovali protiv bespravne izgradnje Cronetova antenskog stupa na tom otoku u kornatskom arhipelagu. Zbog juga koji je u etvrtak na mahove bio olujne jakosti, Zeleni su odustali od odlaska na ut. Prije okupljanja tridesetak Zelenih, meu kojima je bio i Julio uvela iz Splita, inae lan Greenpeacea, na konferenciji za novinare Ivan Joki iz Zadra i Veljko Martinovi iz Splita govorili su o ciljevima ove prosvjedne akcije na koju u Murteru, zapravo, nitko nije ni trznuo. Radio Slobodna Europa, 8. svibnja, 2008. Prije devetnaest godina iz tankera Exxon Valdez uz obale Aljaske iscurilo je 11 miliona galona sirove nafte, odnosno skoro 42 miliona litara. To je bila i ostaje najvea ekoloka katastrofa. Ekolozi tvrde da podruje koje zahvatila sirova nafta nikada nee biti kao to je bilo, unato tome to iz kompanije Exxon Mobil tvrde da su uspjeli pokupiti svu izlivenu naftu. Priroda i stanovnici podruja Prince William Suonda, kako se zove ui lokalitet na kojem je iz nasukanog tankera iscurila sirova nafta, jo uvijek su daleko od opravka. Desilo se to u pono, 24. marta 1989. godine. Tanker Exxon Valdez udario je u podvodni greben i nasukao se i tako je poela je najvea amerika i svjetska ekoloka nona mora. Riblji fond, priobalni biljni i ivotnjski svijet je prosto nestao. Ribarenje, ono od ega su ivjeli stanovnici tog podruja, je u poptunosti stalo. Kompanija Exxon potroila je skoro 2 milijarde dolara na ienje nafte, isplatila je milionske odtete, sudovi i dalje nalau isplatu odteta. Myka Bybee, predstavnik ekoloke organizacije Sierra Club, kae da tamonji ivot jo uvijek nije normaliziran: Nakon dvadeset godina lokalno ribarstvo se nije opravilo, ribari se nisu vratili. Prema podacima amerike Nacionalne uprave za okeane i atmosferu 2007. godine blizu 100 hiljada litara nafte je jo uvijek ispod morke povrine, uz obale okruga Prince William Sound. elimo pokazati da emo reagirati na svaku ekoloku uzbunu i da emo uvijek biti uz prirodu. Ako netko danas dira u ut, sutra ga sigurno nitko nee sprijeiti da kopa po Nacionalnom parku, rekao je Martinovi, istiui kako nitko nema pravo unitavati okoli. Ako se radovi na utu nastave, mi emo ponovo doi i dii frku, dodao je on. Ivan Joki, inae predsjednik zadarskih Zelenih, smatra da je gradnja na utu nastavak bezobzirne balkanske prakse pojedinaca koji misle da mogu vladati opim dobrom. Rekao je kako ne ele spreavati napredak, ali da se treba boriti za red, a protiv bezakonja. 23 24
No comments:
Post a Comment